Istraživači su razvili nov pristup učenosti korišćenjem približno četiri odsto svih knjiga koje su ikad objavljene kao digitalnog „fosilnog traga“ ljudske kulture. Prateći učestalost kojom se određene reči pojavljuju u knjigama tokom vremena, naučnici sad mogu tačno da odrede brojne kulturne i istorijske trendove.
Harvard, Google, Encyclopaedia Britannica i American Heritage Dictionary mogu se podičiti naučnicima koji učestvuju u ovom velikom projektu. Svoj pristup ‒ koji su nazvali „kulturomika“ zbog analogije s genomikom ‒ iskoristili su kako bi stekli uvid u razne teme, kao što su ljudsko kolektivno sećanje, usvajanje tehnologije, trajanje slave i uticaj cenzure i propagande.
Ceo projekat čini približno pet miliona i dvesta hiljada knjiga, što je više od ukupno petsto milijardi reči. Približno sedamdeset dva odsto tekstova je na engleskom jeziku, dok su manji segmenti na francuskom, španskom, nemačkom, kineskom, ruskom i hebrejskom. To je najveća količina podataka u istoriji, ističu istraživači. Da je napisan u ravnoj liniji, mogao bi da se protegne deset puta do meseca i natrag.
Između ostalog, istraživanje je otkrilo sledeće zanimljivosti u prošla dva veka:
● Čovečanstvo brže zaboravlja prošlost sa svakom novom godinom. Tim s Harvarda i Gugla pratio je učestalost kojom se javljala svaka godina od 1875. do 1975. Otkriveno je da se prošlost spominje mnogo ređe nego u devetnaestom veku. Podsećanje na 1880. godinu opalo je tek 1912 ‒ čak trideset dve godine kasnije, ali spominjanje 1973. dvostruko je opalo već 1983.
● Inovacije se šire brže nego ikad. Recimo, inovacije s kraja devetnaestog veka širile su se dvostruke brže nego početkom veka.
● Savremene slavne ličnosti su mlađe i slavnije nego njihovi prethodnici iz devetnaestog veka, ali im slava brže prolazi. Slavne ličnosti rođene pedesetih godina dvadesetog veka u proseku su postajale slavne s dvadeset devet godina, dok su početkom devetnaestog veka dostizale slavu tek s četrdeset tri. Njihova slava je mnogo veća nego ranije, ali i mnogo brže bledi.
● Najpoznatiji glumci ranije postaju slavni (oko tridesete godine) od najpoznatijih pisaca (oko četrdesete) i političara (posle pedesete). Ali strpljenje se isplati. Najpoznatiji političari daleko su čuveniji od najslavnijih glumaca.
● Kultoromika je dobro oruđe za otkrivanje cenzure i propagande. Recimo, jevrejski umetnik Mark Šagal samo je jednom spomenut u čitavom nemačkom korpusu od 1936. do 1944, iako se njegova slava petostruko povećavala u knjigama na engleskom jeziku. Slično je u Rusiji s Lavom Trockim i Kini s Trgom Tjenanmen.
● Frojd je dublje usađen u našu kolektivnu podsvest od Galileja, Darvina i Ajnštajna.
Izvor: Science Daily
Preuzeto sa: http://www.pcpress.info/info/research/upotreba-digitalnih-knjiga-kao-kulturnog-genoma/
Нема коментара:
Постави коментар