Prvi potpredsednik-zamenik predsednika Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je za uspešnu borbu protiv piraterije neophodna saradnja državnih organa sa svima koji se bave zaštitom intelektualne svojine, uključujući i autore umetničkih dela. Dačić je na javnoj tribini „Piraterija u filmskoj industriji“ u Centru za osnovnu policijsku obuku u Sremskoj Kamenici naveo podatak da stepen piraterije u Srbiji iznosi približno 68 odsto, što je na balkanskom proseku, ali je znatno viši od proseka u zemljama Evropske unije, koji je 40 odsto.
On je na planu borbe protiv piraterije pohvalio producentsku kuću “Salajka” porodice Balašević koja je, u saradnji sa Agencijom UP-LINK, uspela da zaštiti svoj film “Kao rani mraz”, i izrazio zadovoljstvo time što se pojavio film koji je odgledao veliki broj ljudi, ali samo u bioskopima, a ne preko krivotvorenih kopija.
Prema njegovoj oceni, to predstavlja veliki uspeh ljudi koji su radili taj film i Odseka MUP-a za suzbijanje kriminala u oblasti intelektualne svojine.
Dačić je po završetku tribine u izjavi za novinare potvrdio da će akcija suzbijanja dečije pornografije “Armagedon” biti nastavljena i u Srbiji i u inostranstvu, uz podsećanje na to da je reč o akciji međunarodnih razmera u koju su, nizom hapšenja na svojim teritorijama, uključeni i američki FBI i britanska policija.
Kod roditelja ne bi trebalo izazivati paniku u vezi sa ovim pitanjem, ali je neophodno ukazati im na to da treba da prijave svaki slučaj u kome se sumnja na maloletničku pornografiju, poručio je on.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/antipiraterija/borba-protiv-piraterije-zahteva-saradnju-drzave-i-autora/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
понедељак, 24. јануар 2011.
Microsoft lansirao Microsoft Dynamics CRM Online na Cloud-u
U ponedeljak, 17. januara u Vašingtonu, korporacija Microsoft objavila je dostupnost Microsoft Dynamics CRM Online, Cloud verzije novog Microsoft Dynamics CRM 2011, koja omogućava podizanje nivoa produktivnosti prodaje, usluga i marketinga organizacije. On line izdanje Microsoft Dynamics CRM 2011 postalo je dostupno širom sveta 20. januara 2011, dok u Srbiju stiže u drugoj polovini ove godine. Verzija za implementaciju na resursima kompanije biće dostupna u svetu i Srbiji 28. februara 2011.
Po prvi put, korisnici iz 40 zemalja izvan Severne Amerike mogu se prijaviti za učešće u besplatnom testiranju Microsoft Dynamics CRM Online na http://crm.dynamics.com.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/cloud-computing-it/microsoft-lansirao-microsoft-dynamics-crm-online-na-cloud-u/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Po prvi put, korisnici iz 40 zemalja izvan Severne Amerike mogu se prijaviti za učešće u besplatnom testiranju Microsoft Dynamics CRM Online na http://crm.dynamics.com.
„Profesionalni prodavci čine osnovu svake uspešne kompanije“ rekao je Stiv Balmer. „Microsoft Dynamics CRM Online redefiniše produktivnost nudeći vodeći industrijski proizvod koji u potpunosti funkcioniše na Cloud-u. Ono što Microsoft Dynamics CRM čini liderom jeste to što korisnicima nudi poznato iskustvo, a istovremeno omogućava viši stepen saradnje, pojednostavljuje procese i pristup podacima u realnom vremenu, što im pomaže da povećaju konkurentnost na tržištu.“Beta verziju Microsoft Dynamics CRM 2011 koristilo je više od 11.500 korisnika i 2000 partnera širom sveta, među kojima su bile i kompanije iz Srbije.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/cloud-computing-it/microsoft-lansirao-microsoft-dynamics-crm-online-na-cloud-u/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
ViewSonic predstavlja Android tablet računare ViewPad 10s i ViewPad 4
Korporacija ViewSonic, vodeći svetski proizvođač računara, potrošačke elektronike i komunikacionih rešenja, danas će prošititi dosadašnju liniju ViewPad uređaja predstavljanjem novog tableta od 10 inča, ViewPad 10s i Android uređaja ViewPad 4 na sajmu CES 2011. Predstavljanje ovih najnovijih proizvoda ojačava poziciju kompanije ViewSonic kao jedinog proizvođača koji nudi kompletan asortiman povezanih tablet rešenja dijagonala od 4 do 10 inča.
ViewPad je 10.1-inčni tablet sa Android 2.2 sistemom baziran na NVIDIA TEGRA 250 platformi od 1GHz sa Cortex-A9 procesorom za ultimativne rezultate u pogledu brzine i performansi. Za najbolje rezultate iz oblasti ‘socialtainment-a’ ViewPad 10s nudi pravi 1080p HDMI izlaz i ugrađenu kameru od 1,3 megapiksela za video konferencije. Sa LED multi-tač ekranom sa pozadinskim osvetljenjem, dimenzija 1024×600, ViewPad 10s je potpuno osposobljen za 3G, GPS, Wi-Fi 802.11 b/g iBluetooth 2.1+EDR konekcije. Podrškom za flah 10.1 i inovativnim interfejsom operativnog sistema omogućava izvanredno iskustvo ispred ekrana. Plan za distribuciju uređaja ViewPad 10s u Evropi, uključujući verziju koja ne podržava 3G, a informacije o ceni biće potvrđene krajem prvog kvartala 2011.

Današnje predstavljanje uređaja ViewPad 4 upotpunjuje izbor tablet uređaja kompanije ViewSonic predstavljenih na CES-u, uključujući i ViewPad 7 i ViewPad 10. Od sada dostupan i u prodaji, ViewPad 7 je tablet dijagonale 7 inča baziran na Android 2.2 sistemu koji kombibuje Qualcomm® MSM7227 procesor na 600MHz radnog takta sa 3.5G tehnologijom. Sa laganim WVGA LCD ekranom rezolucije 800×400, takve veličine da može da stane u džep, ovaj uređaj je jedan od 7 postojećih tableta od 7 inča u 2010 koji nudi Android Google Mobile Services (GMS) za pristup više od 200000 Google aplikacija
Sa prednjom i zadnjom kamerom, GPS/A-GPS softverom, integrisanim e-book riderom, Document-To-Go funkcionalnošću, i veoma izdržljivom baterijom koja traje do 10 sati, ViewPad 7 omogućava korisnicima da ponesu sa sobom omiljene multimedijalne sadržaje gde god da krenu.
10.1-inčni ViewPad 10 tablet kompanije ViewSonic baziran na Wi-Fi sistemu nudi najbolje od oba sveta, sa dvostrukim operativnim sistemom, pružajući korisnicima izbor između Windows® 7 Home Premium i Google Android sistema u okviru istog uređaja. Sa Intel® Atom™ 1.66GHz procesorom velike brzine i bistrim LED ekranom rezolucije 1024×600, sa pozadinskim osvetljenjem, ovaj tablet uređaj je idealan za korisnike koji žele da koriste Windows za gledanje sadržaja baziranih na Flash sistemu i programe u Office paketu, a Android za zabavu kao na mobilnom telefonu.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/hardware/notebook-netbook/viewsonic-predstavlja-android-tablet-racunare-viewpad-10s-i-viewpad-4/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
ViewPad je 10.1-inčni tablet sa Android 2.2 sistemom baziran na NVIDIA TEGRA 250 platformi od 1GHz sa Cortex-A9 procesorom za ultimativne rezultate u pogledu brzine i performansi. Za najbolje rezultate iz oblasti ‘socialtainment-a’ ViewPad 10s nudi pravi 1080p HDMI izlaz i ugrađenu kameru od 1,3 megapiksela za video konferencije. Sa LED multi-tač ekranom sa pozadinskim osvetljenjem, dimenzija 1024×600, ViewPad 10s je potpuno osposobljen za 3G, GPS, Wi-Fi 802.11 b/g iBluetooth 2.1+EDR konekcije. Podrškom za flah 10.1 i inovativnim interfejsom operativnog sistema omogućava izvanredno iskustvo ispred ekrana. Plan za distribuciju uređaja ViewPad 10s u Evropi, uključujući verziju koja ne podržava 3G, a informacije o ceni biće potvrđene krajem prvog kvartala 2011.
“ViewPad 4 i ViewPad 10s proširuju ponudu ViewPad uređaja tako da oni sada mogu postati centar zabave bilo da ste kod kuće ili u pokretu uz pomoć 3G tehnologije. Korišćenje Qualcomm i NVIDIA čipseta na radnom taktu od 1GHz znači da će Android 2.2 uređaji biti kompatibilni sa Flash 10.1 tehnologijom, a putem HDMI izlaza omogućavaju gledanje HD sadržaja kako biste uživali i vi i drugi na bilo kom kompatibilnom TV-u, monitoru ili projektoru, ” izjavio je Derek Rajt, marketing menadžer za proizvode kompanije ViewSonic Europe.

Današnje predstavljanje uređaja ViewPad 4 upotpunjuje izbor tablet uređaja kompanije ViewSonic predstavljenih na CES-u, uključujući i ViewPad 7 i ViewPad 10. Od sada dostupan i u prodaji, ViewPad 7 je tablet dijagonale 7 inča baziran na Android 2.2 sistemu koji kombibuje Qualcomm® MSM7227 procesor na 600MHz radnog takta sa 3.5G tehnologijom. Sa laganim WVGA LCD ekranom rezolucije 800×400, takve veličine da može da stane u džep, ovaj uređaj je jedan od 7 postojećih tableta od 7 inča u 2010 koji nudi Android Google Mobile Services (GMS) za pristup više od 200000 Google aplikacija
Sa prednjom i zadnjom kamerom, GPS/A-GPS softverom, integrisanim e-book riderom, Document-To-Go funkcionalnošću, i veoma izdržljivom baterijom koja traje do 10 sati, ViewPad 7 omogućava korisnicima da ponesu sa sobom omiljene multimedijalne sadržaje gde god da krenu.
10.1-inčni ViewPad 10 tablet kompanije ViewSonic baziran na Wi-Fi sistemu nudi najbolje od oba sveta, sa dvostrukim operativnim sistemom, pružajući korisnicima izbor između Windows® 7 Home Premium i Google Android sistema u okviru istog uređaja. Sa Intel® Atom™ 1.66GHz procesorom velike brzine i bistrim LED ekranom rezolucije 1024×600, sa pozadinskim osvetljenjem, ovaj tablet uređaj je idealan za korisnike koji žele da koriste Windows za gledanje sadržaja baziranih na Flash sistemu i programe u Office paketu, a Android za zabavu kao na mobilnom telefonu.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/hardware/notebook-netbook/viewsonic-predstavlja-android-tablet-racunare-viewpad-10s-i-viewpad-4/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Besplatni programski paket Microsoft Mathematics 4.0 razvijen u Beogradu
Programski paket Microsoft Mathematics 4.0, koji je skoro u potpunosti razvijen u Microsoft Razvojnom centru u Beogradu, postao je dostupan za besplatno preuzimanje samo dan nakon predstavljanja na BETT samitu u Londonu. Ovaj programski paket pomaže u rešavanju matematičkih problema, a namenjen je učenicima i studentima.
Nakon što je letos predstavljen Mathematics Add-In za Microsoft Word 2010 i OneNote 2010 razvijen od strane istog tima (u proteklih 5 meseci, ovaj dodatak postao je jedan od najčešće preuzimanih add-in proširenja za MS Office!), konačno je svetlost dana ugledala i standalone aplikacija, sa čitavim nizom mogućnosti – razvijana u Makedonskoj 30, u Beogradu.
Uz pomoć ove aplikacije na vrlo jednostavan način dolazi se do prilično kompleksnih rešenja iz različitih oblasti matematike (algebre, trigonometrije, integralnog računa…), ali se rešavaju i matematički problemi koji su u vezi sa drugim prirodnim naukama, poput fizike ili hemije. Posebno je značajno što sistem predstavlja sve korake u pronalaženju rešenja, i na taj način olakšava razumevanje logike rešavanja problema učenicima i studentima.
Unos podataka u aplikaciju moguć je kako preko klasične tastature, tako i koristeći alat za prepoznavanje rukopisa i matematičkih formula, koji je takođe razvijen u Beogradu.
Aplikacija se može besplatno preuzeti na :
http://www.microsoft.com/downloads/en/details.aspx?FamilyID=9caca722-5235-401c-8d3f-9e242b794c3a
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/programski-paket-microsoft-mathematics-4-0-beograd/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Nakon što je letos predstavljen Mathematics Add-In za Microsoft Word 2010 i OneNote 2010 razvijen od strane istog tima (u proteklih 5 meseci, ovaj dodatak postao je jedan od najčešće preuzimanih add-in proširenja za MS Office!), konačno je svetlost dana ugledala i standalone aplikacija, sa čitavim nizom mogućnosti – razvijana u Makedonskoj 30, u Beogradu.
Uz pomoć ove aplikacije na vrlo jednostavan način dolazi se do prilično kompleksnih rešenja iz različitih oblasti matematike (algebre, trigonometrije, integralnog računa…), ali se rešavaju i matematički problemi koji su u vezi sa drugim prirodnim naukama, poput fizike ili hemije. Posebno je značajno što sistem predstavlja sve korake u pronalaženju rešenja, i na taj način olakšava razumevanje logike rešavanja problema učenicima i studentima.
Unos podataka u aplikaciju moguć je kako preko klasične tastature, tako i koristeći alat za prepoznavanje rukopisa i matematičkih formula, koji je takođe razvijen u Beogradu.
Aplikacija se može besplatno preuzeti na :
http://www.microsoft.com/downloads/en/details.aspx?FamilyID=9caca722-5235-401c-8d3f-9e242b794c3a
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/programski-paket-microsoft-mathematics-4-0-beograd/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Google traži nove stručnjake i ideje
oogle traga širom svetom za talentovanim mladim naučnicima, inženjerima i inovatorima. Pre nekoliko dana Google je objavio globalni konkurs, otvoren prema svim učenicima starim između 14 i 18 godina, iz čitavog sveta. U onome što bi moglo postati model konkursa za 21. vek, učesnici Googleovog konkursa za posao ne trebaju biti fizički prisutni na istom mestu da bi međusobno konkurisali. ”Sve što vam treba da biste učestvovali na konkursu je pristup internetu i – mašta,” kaže preduzetnik Dean Kamen, izumitelj Segwaya, električnog auto-balansirajućeg prevoznog sredstva.
On kaže da je prijava na konkurs vrlo jednostavna: “Odete na adresu google.com/sciencefair. Nađete obrazac koji daje uputstvo za registraciju i pokazuje sve kategorije za koje se možete prijaviti. To su vrlo široke kategorije: fizika, biologija, ekologija i čitav niz drugih. Potom sami dizajnirate i izgradite svoj eksperiment. Dokumentujete ga na način koji želite, uključujući, recimo, video snimke na You Tubeu. Sve to napravite online i ostavite sudijama da ocene.” Te sudije će objaviti dobitnika prve nagrade, kao i najbolje eksperimente u nekoliko starosnih, 11. maja.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/google-trazi-nove-strucnjake-i-ideje/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
On kaže da je prijava na konkurs vrlo jednostavna: “Odete na adresu google.com/sciencefair. Nađete obrazac koji daje uputstvo za registraciju i pokazuje sve kategorije za koje se možete prijaviti. To su vrlo široke kategorije: fizika, biologija, ekologija i čitav niz drugih. Potom sami dizajnirate i izgradite svoj eksperiment. Dokumentujete ga na način koji želite, uključujući, recimo, video snimke na You Tubeu. Sve to napravite online i ostavite sudijama da ocene.” Te sudije će objaviti dobitnika prve nagrade, kao i najbolje eksperimente u nekoliko starosnih, 11. maja.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/google-trazi-nove-strucnjake-i-ideje/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
четвртак, 20. јануар 2011.
Istraživanje kompanije Canon o odnosima u poslovnom svetu
Kompanija Canon Europe objavila je rezultate svoje panevropske studije širokog opsega u vezi sa radnim mestom, “Uloga tehnologije u razvijajućim poslovnim odnosima”, koju je izvela kompanija ICM. Istraživanje je analiziralo načine na koji kompanije komuniciraju sa klijentima, kako su se trendovi i navike promenili u poslednjih pet godina i potencijalni uticaj na odnose u poslovnom okruženju.
Rezultati su pokazali značajan porast digitalnih komunikacija u panevropskim organizacijama, u odnosu na period od pre pet godina – 8 od 10 ispitanika (78%) koji više koriste onlajn platforme poput IM-a, mejla, socijalnih mreža, alatki za onlajn kolaboraciju i video konferencije. Ovo je u suprotnosti sa tradicionalnim vidovima komuniciranja, od kojih su neki očekivano u opadanju
To je otvorilo put prihvatanju novog talasa platformi za digitalne komunikacije. Ipak, rezultati pokazuju znatne varijacije u tome kako ih kompanije usvajaju, što pokazuje nedostatak udruženog razmišljanja kada je reč o odnosu sa postojećim i budućim klijentima.
Dr. Gream Kodrington** (Graeme Codrington), autor, govornik i ekspert u ovoj oblasti, rekao je: „Budućnost bilo koje tehnologije komunikacije, bilo da je u pitanju papir, štamparska presa ili PC, oduvek je ležala u tome da se pomogne ljudima kako bi se povezali na što efikasniji način. U tom smislu, eksplozija informacionih tehnologija u poslednje dve decenije pomalo je razočaravajuća“.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/istrazivanje-kompanije-canon-o-odnosima-u-poslovnom-svetu/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Rezultati su pokazali značajan porast digitalnih komunikacija u panevropskim organizacijama, u odnosu na period od pre pet godina – 8 od 10 ispitanika (78%) koji više koriste onlajn platforme poput IM-a, mejla, socijalnih mreža, alatki za onlajn kolaboraciju i video konferencije. Ovo je u suprotnosti sa tradicionalnim vidovima komuniciranja, od kojih su neki očekivano u opadanju
- 22% ispitanika manje telefonira sa fiksnih telefona;
- 15% njih manje lično prisustvuje sastancima;
- 32% manje ili uopšte ne prisustvuje poslovnim ručkovima i
- 34% skraćuje vreme ili ga uopšte ne provodi na sastancima van kancelarije.
To je otvorilo put prihvatanju novog talasa platformi za digitalne komunikacije. Ipak, rezultati pokazuju znatne varijacije u tome kako ih kompanije usvajaju, što pokazuje nedostatak udruženog razmišljanja kada je reč o odnosu sa postojećim i budućim klijentima.
- Tačno polovina ispitanika (50%) danas koristi socijalne mreže kao sredstvo komuniciranja na poslu, a 25% koristi chat u većoj meri nego pre pet godina.
- Učestalost upotrebe alatki za poslovnu kolaboraciju, poput Micorosoft SharePoint ili Huddle, povećana je za 24% tokom poslednjih pet godina, a 57% svih kompanija počelo je da ih koristi u nekom trenutku za efikasniju komunikaciju.
- Ipak, manji deo ispitanika koristi više video konferencije (21%), dok gotovo polovina (47%) nikada nije koristila tu mogućnost. U manjoj upotrebi su i online seminari – webinars (13%) sa iznenađujućih 58% ispitanika koji nikada nisu koristili ovaj onlajn medijum.
Dr. Gream Kodrington** (Graeme Codrington), autor, govornik i ekspert u ovoj oblasti, rekao je: „Budućnost bilo koje tehnologije komunikacije, bilo da je u pitanju papir, štamparska presa ili PC, oduvek je ležala u tome da se pomogne ljudima kako bi se povezali na što efikasniji način. U tom smislu, eksplozija informacionih tehnologija u poslednje dve decenije pomalo je razočaravajuća“.
„Prenosi se više podataka nego ikada pre, ali čini se da naše ljudske veze imaju manje smisla, manje nas ispunjavaju, manji im je značaj. Krivica leži u našoj nesposobnosti da se brzo prilagodimo novim metodama, novim mogućnostima i novom stilu komuniciranja.“
Geri Horsfal (Gary Horsfall), Direktor konsultantskih usluga, Canon Europe, izjavio je: „Današnje poslovno okruženje u poređenju sa onim od pre pet godina, dramatično se razlikuje. Organizacije se danas susreću sa izazovom uspostavljanja snažnih odnosa sa klijentima, ali na najefikasniji način, uz pomoć najnovijih tehnologija. Postoji tačka rascepa u kojoj se tradicionalna informacija spaja sa novim medijima, a upravljanje i pristupanje ovako velikoj količini digitalnog sadržaja važno je sinhronizovati sa vašim klijentima, a takođe predstavlja ključ kreiranja i uspostavljanja ličnih, smislenih odnosa.“Pored održavanja fragmentovanih kanala komunikacije, ova studija je ukazala i na bojazan panevropskih organizacija od uticaja koje digitalne tehnologije imaju doprinoseći eksploziji informacija. 39% ispitanika koji su na rukovodećim pozicijama istaklo je da povećanje količine podataka usporava poslovne procese i ocenilo da glomazni i neefikasni unutrašnji procesi predstavljaju glavnu prepreku poslovnom uspehu u 2011, posebno među većim kompanijama (46%).
„Canon je pokrenuo odeljenje za Konsultantske usluge da bi pomogao klijentima u otkrivanju vrednosti njihovih informacija, a oblast u kojoj ta vrednost ima puni značaj jeste komunikacija sa klijentima,“ dodao je Horsfal. „Izazov je upravljanje tačkom u kojoj se susreću ove nove digitalne tehnologije. Ako se to razume na pravi način, kompanija može značajno da uveća vrednost svog poslovanja. Ako se razume na pogrešan način, kompanija može završiti sa fragmentisanim pristupom internim i eksternim komunikacijama i za to plaćati u dužem vremenskom periodu.“
Nacionalne razlike
Najčešći korisnici digitalnih komunikacija:- Francuska i Holandija su među zemljama koje najsporije usvajaju metode digitalnih komunikacija, sa svega 72%, odnosno 71% korisnika koji onlajn pristup koriste više nego pre pet godina. Švajcarska (83%), Velika Britanija (82%) i Finska (83%) najnaprednije su kada je reč o usvajanju digitalnih komunikacija.
- 40% nemačkih korisnika tvrdi da je obim njihovog mejl saobraćaja isti ili manji nego pre pet godina (uključujući 3% koji nikada nisu koristili imejl), a prate ih Francuzi sa 39% i Holanđani sa 38%.
- Finska je na pročelju evropskih predvodnica kada je reč o usvajanju novog talasa alatki za digitalnu komunikaciju: zaposleni u Finskoj najbrojniji su korisnici četa (IM) (68% ispitanika koristi IM na poslu), najviše posećuju socijalne mreže (64%) i zajedno sa Nemcima, najveći su korisnici alatki za onlajn kolaboraciju, poput Google Docs ili Huddle (63%).
- VoIP i webinars najpopularniji su u Nemačkoj, sa zastupljenošću među korisnicima od 59%, odnosno 54%.
- Zaposleni u Velikoj Britaniji najveći su korisnici video konferencija (59%), a prate ih Francuzi (56%) koji to čine u istoj ili većoj meri nego pre pet godina. Najmanji broj korisnika ovog vida komuniciranja nalazi se u Austriji (18%) i Švajcarskoj (29%).
Korisnici tradicionalnih vidova komuniciranja:
Prisustvo na sastancima:- Od svih ispitanih nacija, Austrijanci i Holanđani najviše izbegavaju žive sastanke, sa 45% odnosno 44% ispitanika koji nikada ne idu na sastanke ili ih posećuju manje nego pre pet godina. Ovaj pad je najmanji u Nemačkoj, sa svega 25% onih koji idu manje ili uopšte ne idu na sastanke.
- Procenat ispitanika koji su smanjili broj formalnih sastanaka sa klijentima (tj. poslovne sastanke) u proteklih pet godina (manji broj sastanaka ili nikada nije išlo na sastanke):
- Austrija: 26%
- Holandija: 22%
- Procenat onih koju su smanjili broj neformalnih sastanak licem u lice, ili ih nikada nisu upražnjavali (na primer poslovni ručak) u poslednjih pet godina:
- Francuska: 37%
- Finska: 35%
- Švajcarska: 34%
- Sve ukupno, 52% ispitanika povećalo je upotrebu mobilnih telefona tokom proteklih pet godina; ipak, Norveška i Finska, sredine su sa najvećim porastom, sa 65%, odnosno 64% ispitanika koji češće koriste mobilni telefon nego pre pet godina.
- Upotreba fiksnih telefona najviše je opala u Finskoj, sa 64% onih koji ih nikada ne koriste ili ih manje koriste, a prate ih Norvežani sa 45%. Francuzi i Nemci najmanje su skloni da odustanu od fiksnih telefona (sa 88%, odnosno 85% korisnika koji ih koriste više ili u istoj meri kao i pre pet godina).
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/istrazivanje-kompanije-canon-o-odnosima-u-poslovnom-svetu/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Sve više ljudi savršenog partnera traži na Internetu
U današnjem užurbanom svetu nije više ništa neobično ako svog savršenog partnera pronađete na internetu. Web sajtovi poput “match.com” i “eHarmony” postali su odomaćene i lako prepoznatljive web adrese.
Sa novom godinom, za mnoge je došlo vreme da potraže novog partnera o kom maštaju, ili svoju novu ljubav. Pravi način za to u Sjedinjenim Državama je – kako se čini – “online dating,” upoznavanje i sastajanje na internetu. Godišnji prihodi web sajtova koji omogućuju takve susrete svake su godine 10 do 15 posto veći..
Piper Jaffray, kompanija za investiciono bankarstvo, predviđa da bi rezultati poslovanja sajta eHarmony u sledeće dve godine mogli dostići milijardu i 900 miliona dolara. Ova kompanija je vredna oko 250 miliona dolara, a prisutna je, osim u Sjedinjenim Državama, još u četiri zemlje: Kanadi, Britaniji, Australiji, te od nedavno u Brazilu.
eHarmony tvrdi da su upravo oni zaslužni za otprilike 2 posto svih brakova u Sjedinjenim Državama. Kažu da se svakog dana, zahvaljujući eHarmonyju, venča 236 njihovih članova. Doktor Gian Gonzaga, direktor eHarmonya za istraživanje i razvoj, trenutno radi na jednoj studiji o braku i porodici, pri čemu prati 300 parova tokom prvih pet godina njihovog braka: ”Mi u eHarmonyu posvećeni smo potrazi za dobrim vezama, trudimo se da pronađemo načine putem kojih će te veze biti što čvršće i trajnije. Pritom koristimo svu nauku koja nam je na raspolaganju kako bi zagarantovali da ljudi upoznaju kompatibilne partnere na samom početku veze, kako bi imali snažnu vezu do kraja života.”
Laboratorije eHarmonya dele savete sretno venčanih parova svojim korisnicima, kako bi im pomogli da odaberu pravog partnera. Doktor Gonzaga kaže da ljudi u početku puno pažnje pridaju izgledu. Iako je on ključan da bi nas netko privukao i da bi se s tom osobom upoznali, izgled nije jedina stvar koja čini snažnu vezu, kaže on. Ljudi obično zaborave da će kroz deset, 20 ili 30 godina morati biti u stanju zajedno da prolaze kroz svakodnevne životne probleme. Ali, ljudi često dugoročnu kompatibilnost žrtvuju za kratkoročnu privlačnost, a to može na kraju da dovede do katastrofe – kaže doktor Gonzaga.
Tokom procesa posmatranja, parovi se sastaju u jednoj prostoriji, dok ih iz druge posmatraju putem ekrana. Stručnjaci iz eHarmonya analiziraju kako parovi reaguju jedno na drugo i prave beleške. Jedna od učesnica studije, Samantha Nebel, upoznala je svog muža putem eHarmonya i sa njim se venčala u avgustu prošle godine. Ona kaže da joj se sviđa to što eHarmony stavlja naglasak na ljudske vrednosti. Zbog toga ju je agencija uspela spojiti sa osobom koja ima slična moralna i verska načela: ”Veliki deo posla već je bio obavljen pa sam se mogla usmeriti na detalje, kako bih dobila kompletniju sliku o njemu. Sve je iziskivalo puno manje napora. Osećala sam vrlo pouzdano da će mi na tom nivou on već biti kompatibilan pa sam odmah krenula na detalje i sve mi je to zapravo bilo zabavno.”
Kompanija za pronalaženje partnera Cupid’s Coach ima 51 kalncelariju po celoj Americi. Julie Ferman, osnivač i direktorka kompanije lično traži partnera svakom pojedinom kandidatu. Kaže da se njoj i njenom timu mogu pripisati hiljadu i 100 američkih brakova. Jedna od tajni uspeha je, dodaje, iskren i pozitivan stav: ”Postoje pravila šta smete, a šta ne smete činiti kad se odlučite na online dating: kao prvo, potrebna vam je sveža fotografija – jedna samog lica, a druga celog tela. One ne bi smele biti starije od godine dana. A sve u opisu vašeg profila mora biti istinito: od datuma rođenja do bračnog stanja, do broja vaše dece, ako ih imate, i njihove starosti. Zatim, nemojte čekati da vas neko kontaktira. Ako vam se niko ne javi nakon što ste objavili svoju fotografiju, vi budite inicijator. To je sasvim u redu. Čak i žene mogu napraviti prvi potez. Pobrinite se i da sve što napišete o sebi bude vrlo pozitivno: umesto da kažete “mrzim neiskrenost,” napišite “volim verodostojnost.”
Julie Ferman kaže da 41 posto ljudi koji se upoznaju preko interneta koriste i Facebook i druge društvene medije za pronalaženje partnera, ali dodaje da su sajtovi koji se plaćaju još uvek prvi izbor za online dating. (voa)
Sa novom godinom, za mnoge je došlo vreme da potraže novog partnera o kom maštaju, ili svoju novu ljubav. Pravi način za to u Sjedinjenim Državama je – kako se čini – “online dating,” upoznavanje i sastajanje na internetu. Godišnji prihodi web sajtova koji omogućuju takve susrete svake su godine 10 do 15 posto veći..
Piper Jaffray, kompanija za investiciono bankarstvo, predviđa da bi rezultati poslovanja sajta eHarmony u sledeće dve godine mogli dostići milijardu i 900 miliona dolara. Ova kompanija je vredna oko 250 miliona dolara, a prisutna je, osim u Sjedinjenim Državama, još u četiri zemlje: Kanadi, Britaniji, Australiji, te od nedavno u Brazilu.
Laboratorije eHarmonya dele savete sretno venčanih parova svojim korisnicima, kako bi im pomogli da odaberu pravog partnera. Doktor Gonzaga kaže da ljudi u početku puno pažnje pridaju izgledu. Iako je on ključan da bi nas netko privukao i da bi se s tom osobom upoznali, izgled nije jedina stvar koja čini snažnu vezu, kaže on. Ljudi obično zaborave da će kroz deset, 20 ili 30 godina morati biti u stanju zajedno da prolaze kroz svakodnevne životne probleme. Ali, ljudi često dugoročnu kompatibilnost žrtvuju za kratkoročnu privlačnost, a to može na kraju da dovede do katastrofe – kaže doktor Gonzaga.
Tokom procesa posmatranja, parovi se sastaju u jednoj prostoriji, dok ih iz druge posmatraju putem ekrana. Stručnjaci iz eHarmonya analiziraju kako parovi reaguju jedno na drugo i prave beleške. Jedna od učesnica studije, Samantha Nebel, upoznala je svog muža putem eHarmonya i sa njim se venčala u avgustu prošle godine. Ona kaže da joj se sviđa to što eHarmony stavlja naglasak na ljudske vrednosti. Zbog toga ju je agencija uspela spojiti sa osobom koja ima slična moralna i verska načela: ”Veliki deo posla već je bio obavljen pa sam se mogla usmeriti na detalje, kako bih dobila kompletniju sliku o njemu. Sve je iziskivalo puno manje napora. Osećala sam vrlo pouzdano da će mi na tom nivou on već biti kompatibilan pa sam odmah krenula na detalje i sve mi je to zapravo bilo zabavno.”
Kompanija za pronalaženje partnera Cupid’s Coach ima 51 kalncelariju po celoj Americi. Julie Ferman, osnivač i direktorka kompanije lično traži partnera svakom pojedinom kandidatu. Kaže da se njoj i njenom timu mogu pripisati hiljadu i 100 američkih brakova. Jedna od tajni uspeha je, dodaje, iskren i pozitivan stav: ”Postoje pravila šta smete, a šta ne smete činiti kad se odlučite na online dating: kao prvo, potrebna vam je sveža fotografija – jedna samog lica, a druga celog tela. One ne bi smele biti starije od godine dana. A sve u opisu vašeg profila mora biti istinito: od datuma rođenja do bračnog stanja, do broja vaše dece, ako ih imate, i njihove starosti. Zatim, nemojte čekati da vas neko kontaktira. Ako vam se niko ne javi nakon što ste objavili svoju fotografiju, vi budite inicijator. To je sasvim u redu. Čak i žene mogu napraviti prvi potez. Pobrinite se i da sve što napišete o sebi bude vrlo pozitivno: umesto da kažete “mrzim neiskrenost,” napišite “volim verodostojnost.”
Julie Ferman kaže da 41 posto ljudi koji se upoznaju preko interneta koriste i Facebook i druge društvene medije za pronalaženje partnera, ali dodaje da su sajtovi koji se plaćaju još uvek prvi izbor za online dating. (voa)
Provera legalnosti softvera
Poreska uprava Republike Srbije pokrenula je promotivnu akciju legalnosti softvera, u cilju smanjenja nivoa softverske piraterije u zemlji. U toku decembra, različitim promotivnim akcijama, Poreska uprava omogućiće privrednim subjektima da se na pravi način upoznaju sa različitim aspektima problema legalnosti softvera i da uočene nepravilnosti, ako ih utvrde, sami i na vreme otklone.
Pomoćnik direktora Poreska uprave za obrazovanje i komunikaciju mr Zoran Vasić, direktor Poreske uprave Republike Srbije dr Dragutin Radosavljević i pomoćnik direktora Poreske uprave za razvoj i računarsku podršku dr Dejan Vidojević
Povodom promocije akcije legalnosti softvera, održana je konferencija za novinare, koju je otvorio pomoćnik direktora Poreske uprave za obrazovanje i komunikaciju mr Zoran Vasić. Tom prilikom je rekao da Poreska uprava nastoji da se što više približi poreskim obveznicima i da se maksimalno posveti zaštiti intelektualne svojine kao i da poveća nivo dobrovoljnog izmirivanja poreskih obaveza. Zoran Vasić je takođe naveo i velike napore koje Poreska uprava u tom smislu ulaže u edukaciju, kako zaposlenih tako i eksternih lica.
Direktor Poreske uprave dr Dragutin Radosavljević, istakao je važnost akcije, rekavši da je Poreska uprava već napravila planove kontrole legalnosti softvera, što je veoma važna stavka i u procesu približavanja Srbije Evropskoj uniji. Prema istraživanjima, procenat piraterije u Srbiji je na veoma visokom nivou od 74 odsto, što je gotovo dvostruko više od evropskog proseka i da država ima nameru da taj procenat značajno smanji. Direktor Radosavljević je još jednom najavio uvođenje elektronske komunikacije s poreskim obveznicima, što bi čitavu državnu upravu, a posebno Poresku upravu za više stepenica približilo evropskim integracijama. Takođe je rekao i da je Poreska uprava do sada naplatila 502 milijarde dinara javnih prihoda, što predstavlja više od 99 odsto plana na godišnjem nivou i da će on sigurno biti ostvaren do kraja godine.
Pomoćnik direktora za razvoj i računarsku podršku dr Dejan Vidojević, rekao je da ova aktivnost ima za cilj ispunjenje uslova potrebnih za početak procesa pridruživanja Evropskoj uniji, u nastavku procesa kontinuiranog poboljšanja rada Poreske uprave. To se već sada prepoznaje u širokom spektru, od poboljšanja kvaliteta, preko različitih komunikacionih kanala prema javnosti, do povećanja nivoa iskorišćenja administrativnih kapaciteta.
Pomoćnik direktora dr Dejan Vidojević je rekao da je tim stručnjaka Poreske uprave analizirao sve aspekte dosadašnjih kontrola legalnosti softvera i na osnovu nje doneti su brojni zaključci, od kojih su najvažniji da će, za tu aktivnost biti formirana Posebna jedinica, koja će biti sastavljena od 25 dobrih poznavalaca informacionih tehnologija, čime će biti obezbeđena veća efikasnost kontrola, koje zahtevaju prethodna specifična znanja. Ova jedinica je prošla kroz posebne obuke tokom decembra meseca, kako bi od januara 2011. godine mogla da bude geografski raspoređena i aktivna na teritoriji cele Srbije. U narednom periodu, očekuje se povećanje jedinice na 50 članova.
Na sajtu Poreske uprave, na naslovnoj strani, postavljen je kratak edukativni film pod nazivom „Kako da proverite legalnost softvera u svom preduzeću“, koji prikazuje korake potrebne za ispunjavanje uslova ovog segmenta legalnog poslovanja. Takođe, zaposleni u Kontakt centru Poreske uprave (telefoni 0700 700 007 za pozive sa fiksnog telefona i 011 330 10 111 za pozive sa mobilnog telefona i iz inostranstva) odgovaraće na sva pitanja poreskih obveznika zainteresovanih za aktuelnu problematiku legalnosti softvera.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/provera-legalnosti-softvera/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Pomoćnik direktora Poreska uprave za obrazovanje i komunikaciju mr Zoran Vasić, direktor Poreske uprave Republike Srbije dr Dragutin Radosavljević i pomoćnik direktora Poreske uprave za razvoj i računarsku podršku dr Dejan Vidojević
Povodom promocije akcije legalnosti softvera, održana je konferencija za novinare, koju je otvorio pomoćnik direktora Poreske uprave za obrazovanje i komunikaciju mr Zoran Vasić. Tom prilikom je rekao da Poreska uprava nastoji da se što više približi poreskim obveznicima i da se maksimalno posveti zaštiti intelektualne svojine kao i da poveća nivo dobrovoljnog izmirivanja poreskih obaveza. Zoran Vasić je takođe naveo i velike napore koje Poreska uprava u tom smislu ulaže u edukaciju, kako zaposlenih tako i eksternih lica.
Direktor Poreske uprave dr Dragutin Radosavljević, istakao je važnost akcije, rekavši da je Poreska uprava već napravila planove kontrole legalnosti softvera, što je veoma važna stavka i u procesu približavanja Srbije Evropskoj uniji. Prema istraživanjima, procenat piraterije u Srbiji je na veoma visokom nivou od 74 odsto, što je gotovo dvostruko više od evropskog proseka i da država ima nameru da taj procenat značajno smanji. Direktor Radosavljević je još jednom najavio uvođenje elektronske komunikacije s poreskim obveznicima, što bi čitavu državnu upravu, a posebno Poresku upravu za više stepenica približilo evropskim integracijama. Takođe je rekao i da je Poreska uprava do sada naplatila 502 milijarde dinara javnih prihoda, što predstavlja više od 99 odsto plana na godišnjem nivou i da će on sigurno biti ostvaren do kraja godine.
Pomoćnik direktora za razvoj i računarsku podršku dr Dejan Vidojević, rekao je da ova aktivnost ima za cilj ispunjenje uslova potrebnih za početak procesa pridruživanja Evropskoj uniji, u nastavku procesa kontinuiranog poboljšanja rada Poreske uprave. To se već sada prepoznaje u širokom spektru, od poboljšanja kvaliteta, preko različitih komunikacionih kanala prema javnosti, do povećanja nivoa iskorišćenja administrativnih kapaciteta.
Pomoćnik direktora dr Dejan Vidojević je rekao da je tim stručnjaka Poreske uprave analizirao sve aspekte dosadašnjih kontrola legalnosti softvera i na osnovu nje doneti su brojni zaključci, od kojih su najvažniji da će, za tu aktivnost biti formirana Posebna jedinica, koja će biti sastavljena od 25 dobrih poznavalaca informacionih tehnologija, čime će biti obezbeđena veća efikasnost kontrola, koje zahtevaju prethodna specifična znanja. Ova jedinica je prošla kroz posebne obuke tokom decembra meseca, kako bi od januara 2011. godine mogla da bude geografski raspoređena i aktivna na teritoriji cele Srbije. U narednom periodu, očekuje se povećanje jedinice na 50 članova.
Na sajtu Poreske uprave, na naslovnoj strani, postavljen je kratak edukativni film pod nazivom „Kako da proverite legalnost softvera u svom preduzeću“, koji prikazuje korake potrebne za ispunjavanje uslova ovog segmenta legalnog poslovanja. Takođe, zaposleni u Kontakt centru Poreske uprave (telefoni 0700 700 007 za pozive sa fiksnog telefona i 011 330 10 111 za pozive sa mobilnog telefona i iz inostranstva) odgovaraće na sva pitanja poreskih obveznika zainteresovanih za aktuelnu problematiku legalnosti softvera.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/provera-legalnosti-softvera/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Ljudi ne poznaju ni petinu svojih Facebook prijatelja
Prosečni korisnik Facebooka ne poznaje ni petinu svojih online prijatelja, pokazalo je nedavno istraživanje koje je sprovela jedna britanska kompanija.
Istraživanje je pokazalo da ljudi na Facebooku olako prihvaćaju zahteve za prijateljstvo, a na takvo nešto sigurno ne bi pristali u stvarnom životu.
Mnogi ljudi smatraju da je poveća lista prijatelja na Facebooku znak uspešnosti. Iako, naravno ima istine u tome da što više kontakata i poznanika imate lakše ćete pronaći posao, neku potrebnu informaciju, ili, pak, kupiti ili prodati neki predmet.
Koricnici Facebooka su u sprovedenoj anketi većinom istakli da nepoznate ljude ne brišu iz liste prijatelja uglavnom iz pristojnosti, ali i zbog toga što smatraju da su popularniji ukoliko imaju veći broj prijatelja. No, velika lista prijatelja sa sobom nosi veći rizik od spama i širenja virusa, a to bi se lako moglo sprečiti brisanjem nepoznatih ljudi s liste.
Naime, istraživanje je pokazalo da tri petine liste prijatelja prosečnog korisnika Facebooka čine poznanici, odnosno ljudi s kojima nikada ne razgovara.
Jedna od pet osoba je zapravo njegov pravi prijatelj, a svi ostali su ili potpuni stranci ili osobe koje ponekad sretne na ulici, prenose strani mediji.
Izvor: www.cafemontenegro.com
Istraživanje je pokazalo da ljudi na Facebooku olako prihvaćaju zahteve za prijateljstvo, a na takvo nešto sigurno ne bi pristali u stvarnom životu.
Mnogi ljudi smatraju da je poveća lista prijatelja na Facebooku znak uspešnosti. Iako, naravno ima istine u tome da što više kontakata i poznanika imate lakše ćete pronaći posao, neku potrebnu informaciju, ili, pak, kupiti ili prodati neki predmet.
Naime, istraživanje je pokazalo da tri petine liste prijatelja prosečnog korisnika Facebooka čine poznanici, odnosno ljudi s kojima nikada ne razgovara.
Jedna od pet osoba je zapravo njegov pravi prijatelj, a svi ostali su ili potpuni stranci ili osobe koje ponekad sretne na ulici, prenose strani mediji.
Izvor: www.cafemontenegro.com
Milijardu korisnika mobilnog broadband interneta u 2011. godin
Tokom 2010. godine postignut je značajan cilj u smislu broja korisnika mobilnog broadband interneta budući da je ovaj broj prevazišao cifru od pola milijardi na globalnom nivou. Ericsson predviđa da će se ovaj broj duplirati do kraja 2011. godine. Očekuje se da će najveći broj korisnika, oko 400 miliona, biti koncentrisan u azijsko-pacifičkom regionu, zatim u Severnoj Americi i Zapadnoj Evropi sa po više od 200 miliona korisnika.
Prihvatanje mobilnog širokopojasnog interneta ubrzano je jakim rastom upotrebe smartphone telefona, povezanim lap top računarima i tabletima, uz uvođenje mreža visokih performansi. Korisnici smartphone telefona u sve većem broju koriste aplikacije i internet usluge u pokretu. Globalna razmena podataka putem mobilnih mreža ubrzano raste, a kako je Ericsson i najavio u avgustu 2010. godine – ovaj saobraćaj je u toku samo jedne godine utrostručen.
Protekla godina je takođe bila uspešna za Long-Term Evolution (LTE) tehnologiju. Do sada je Ericsson potpisao komercijalne ugovore sa 11 operatora širom sveta. Gotovo pola od 16 mreža koje je Ericsson instalirao pušteno je u komercijalnu upotrebu, pri čemu opratori i korisnici počinju da imaju koristi od brzog pristupa mrežama koji omogućuje LTE tehnologija.
Menja se i upotreba interneta i drugih medija kao rezultat uvođenja brzih mreža i raspoloživosti različitih vrsta uređaja, uključujući i smartphone. Prema istraživanju koje je sprovela kompanija „TeliaSonera“, provajder telekomunikacionih usluga u skandinavskim i baltičkim zemljama, oko 23% njihovih LTE korisnika gleda TV putem interneta, a više od 46% njih pretražuje internet van svojih domova.
Usled povećane brzine, LTE mreže omogućavaju emitovanje video sadržaja privlačeći sve više profesionalnih korisnika, na primer TV stanica i organizacija za javnu bezbednost. Ericsson procenjuje da će do 2015. godine broj korisnika broadband interneta dostići 3,8 milijardi, pri čemu će 95% biti zasnovano na HSPA, CDMA i LTE mrežama. Ericsson je dobavljač za većinu HSPA Evolution mrežom brzine 21Mbps ili brže.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/mobile/milijardu-korisnika-mobilnog-broadband-interneta-u-2011-godin/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Prihvatanje mobilnog širokopojasnog interneta ubrzano je jakim rastom upotrebe smartphone telefona, povezanim lap top računarima i tabletima, uz uvođenje mreža visokih performansi. Korisnici smartphone telefona u sve većem broju koriste aplikacije i internet usluge u pokretu. Globalna razmena podataka putem mobilnih mreža ubrzano raste, a kako je Ericsson i najavio u avgustu 2010. godine – ovaj saobraćaj je u toku samo jedne godine utrostručen.
Protekla godina je takođe bila uspešna za Long-Term Evolution (LTE) tehnologiju. Do sada je Ericsson potpisao komercijalne ugovore sa 11 operatora širom sveta. Gotovo pola od 16 mreža koje je Ericsson instalirao pušteno je u komercijalnu upotrebu, pri čemu opratori i korisnici počinju da imaju koristi od brzog pristupa mrežama koji omogućuje LTE tehnologija.
Menja se i upotreba interneta i drugih medija kao rezultat uvođenja brzih mreža i raspoloživosti različitih vrsta uređaja, uključujući i smartphone. Prema istraživanju koje je sprovela kompanija „TeliaSonera“, provajder telekomunikacionih usluga u skandinavskim i baltičkim zemljama, oko 23% njihovih LTE korisnika gleda TV putem interneta, a više od 46% njih pretražuje internet van svojih domova.
Usled povećane brzine, LTE mreže omogućavaju emitovanje video sadržaja privlačeći sve više profesionalnih korisnika, na primer TV stanica i organizacija za javnu bezbednost. Ericsson procenjuje da će do 2015. godine broj korisnika broadband interneta dostići 3,8 milijardi, pri čemu će 95% biti zasnovano na HSPA, CDMA i LTE mrežama. Ericsson je dobavljač za većinu HSPA Evolution mrežom brzine 21Mbps ili brže.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/mobile/milijardu-korisnika-mobilnog-broadband-interneta-u-2011-godin/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
недеља, 16. јануар 2011.
Kibernetička bezbednost nije samo takmičenje gvožđurije
Godinu koja je nastupila eksperti nazivaju početkom kiberdecenije – nove ere u kojoj će svetske sile žestoko konkurisati jedna drugoj na Internetu. Danas države ne samo da troše kolosalna sredstva za stvaranje sistema tehničke zaštite digitalnih granica, već i stvaraju čitave odrede za popularizaciju svoje državne ideologije na Internetu.
Katalizator je nesumnjivo bila skandalozna epopeja sa Vikiliksom, koji je objavio tajnu prepisku Stejtdepartmenta SAD. Svetska mreža u sve većoj meri postaje ona platforma gde se formira javno mnjenje. Zato su zemlje i počele da računaju na ideološki aspekt kibernetičke bezbednosti, kaže ruski ekspert, profesor Jevgenij Juščuk.
Pitanja kibernetičke bezbenosti obično se shvataju kao takmičenja gvožđurije u kojima jedni napadaju, drugi se brane. A prate ih zlobni hakeri. U stvari, kubernetička bezbednost na nacionalnom nivou sastoji se od dva aspekta. Prvi je tehnički, drugi ideološki. Principijalni značaj uticaja na svetski Internet vrlo dobro su shvatile SAD, koje su nedavno napravile Tim za digitalne spoljne kontakte. Njegovi predstavnici ulaze u socijalne mreže i komuniciraju, braneći američku tačku gledišta.
Po rečima Jevgenija Juščuka, Izrael ništa manje aktivno gradi ideološku odbranu u Mreži. Između ostalog, ministarstvo absorbcije Izraela stvara armiju blogera koji predstavljaju stav države na antisionističkim internet-platformama na engleskom, francuskom, ruskom, španskom i nemačkom. Specijalni odred koji se bavi kibernetičkom bezbednošću napravljen je u Kini.
Neophodnost takve vrste delatnosti svojevremeno je vrlo akutno osetila rusija. U avgustu 2008. godine gruzijske turpe su napale južnoosetinsku prestonicu Chinval i položaje ruskih mirotvoraca koji su se nalazili u regionu po mandatu UN. Poginulo je mnogo ruskih građana. Rusija je bila primorana da sprovede operaciju prinuđivanja Gruzije na mir. Tada su zapadni mediji započeli pravi informacioni rat, optužujući Rusiju za agresiju. Potoci laži bili su toliko očigledni, da je to nateralo korisnike Interneta da zbiju redove. Konsolidacija ljudi iz raznih zemalja sveta, ne samo iz Rusije, omogućila je upravo da se na Internetu koriguje informaciono polje, da se predstavi istina o konfliktu na Kavkazu.
Danas je već sasvim očigledno da će u predstojećoj deceniji u svetu sve više govoriti o kibernetičkoj bezbednosti, o informacionim kubernetičkim ratovima, kiber-odvraćanju i kiber-osveti. Vrlo je verovatno da će ovi problemi postati predmet međunarodnih pregovora. Samo neće biti baš lako postići dogovor. (Glas Rusije)
Katalizator je nesumnjivo bila skandalozna epopeja sa Vikiliksom, koji je objavio tajnu prepisku Stejtdepartmenta SAD. Svetska mreža u sve većoj meri postaje ona platforma gde se formira javno mnjenje. Zato su zemlje i počele da računaju na ideološki aspekt kibernetičke bezbednosti, kaže ruski ekspert, profesor Jevgenij Juščuk.
Pitanja kibernetičke bezbenosti obično se shvataju kao takmičenja gvožđurije u kojima jedni napadaju, drugi se brane. A prate ih zlobni hakeri. U stvari, kubernetička bezbednost na nacionalnom nivou sastoji se od dva aspekta. Prvi je tehnički, drugi ideološki. Principijalni značaj uticaja na svetski Internet vrlo dobro su shvatile SAD, koje su nedavno napravile Tim za digitalne spoljne kontakte. Njegovi predstavnici ulaze u socijalne mreže i komuniciraju, braneći američku tačku gledišta.
Po rečima Jevgenija Juščuka, Izrael ništa manje aktivno gradi ideološku odbranu u Mreži. Između ostalog, ministarstvo absorbcije Izraela stvara armiju blogera koji predstavljaju stav države na antisionističkim internet-platformama na engleskom, francuskom, ruskom, španskom i nemačkom. Specijalni odred koji se bavi kibernetičkom bezbednošću napravljen je u Kini.
Neophodnost takve vrste delatnosti svojevremeno je vrlo akutno osetila rusija. U avgustu 2008. godine gruzijske turpe su napale južnoosetinsku prestonicu Chinval i položaje ruskih mirotvoraca koji su se nalazili u regionu po mandatu UN. Poginulo je mnogo ruskih građana. Rusija je bila primorana da sprovede operaciju prinuđivanja Gruzije na mir. Tada su zapadni mediji započeli pravi informacioni rat, optužujući Rusiju za agresiju. Potoci laži bili su toliko očigledni, da je to nateralo korisnike Interneta da zbiju redove. Konsolidacija ljudi iz raznih zemalja sveta, ne samo iz Rusije, omogućila je upravo da se na Internetu koriguje informaciono polje, da se predstavi istina o konfliktu na Kavkazu.
Danas je već sasvim očigledno da će u predstojećoj deceniji u svetu sve više govoriti o kibernetičkoj bezbednosti, o informacionim kubernetičkim ratovima, kiber-odvraćanju i kiber-osveti. Vrlo je verovatno da će ovi problemi postati predmet međunarodnih pregovora. Samo neće biti baš lako postići dogovor. (Glas Rusije)
SIEPA vodi domaće firme na CeBIT 2011
Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza – SIEPA i ove godine organizuje promociju domaćeg sektora informacionih i komunikacionih tehnologija i nastup domaćih ICT kompanija na najvećem ICT sajmu i kongresu na svetu, CeBIT 2011, koji se odrzava uHanoveru od 1. do 5. marta 2011.
Konkurs SIEPA će biti raspisan početkom februara, a u skladu sa Programom dodele bespovratnih finansijskih sredstava malim i srednjim privrednim društvima.
Detaljnije pročitajte na ovoj stranici.
Konkurs SIEPA će biti raspisan početkom februara, a u skladu sa Programom dodele bespovratnih finansijskih sredstava malim i srednjim privrednim društvima.
Detaljnije pročitajte na ovoj stranici.
Privredna komora izdala oko 1000 elektronskih sertifikata
Đuro Vojnović, direktor Centra za elektronsko poslovanje Privredne komore Srbije, izjavio je da do kraja 2010. godine Sertifikaciono telo PKS izdalo oko 1000 kvalifikovanih elektronskih sertifikata. Od toga broja vlasnici oko 500 sertifikata su preduzeća članovi Privredne komore Srbije.
Centra za elektronsko poslovanje Privredne komore Srbije je razvio deset servisa u kojima se primenjuju elektronski sertifikati. Najkorišćeniji servis je elektronsko podnošenje poreske prijave. Ovaj servis se koristi u 10 beogradskih filijala Poreske uprave, kao i u poreskim upravama u Nišu, Kraljevu, Užicu, Čačku, Kragujevcu, Leskovcu, Subotici i Novom Sadu. Od 2011. godine elektronsko podnošenje poreskih prijava biće zakonska obaveza.
Preduzeća su takođe veoma zainteresovana i za korišćenje elektronskog servisa o bonitetu firme.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/privredna-komora-izdala-oko-1000-elektronskih-sertifikata/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Centra za elektronsko poslovanje Privredne komore Srbije je razvio deset servisa u kojima se primenjuju elektronski sertifikati. Najkorišćeniji servis je elektronsko podnošenje poreske prijave. Ovaj servis se koristi u 10 beogradskih filijala Poreske uprave, kao i u poreskim upravama u Nišu, Kraljevu, Užicu, Čačku, Kragujevcu, Leskovcu, Subotici i Novom Sadu. Od 2011. godine elektronsko podnošenje poreskih prijava biće zakonska obaveza.
Preduzeća su takođe veoma zainteresovana i za korišćenje elektronskog servisa o bonitetu firme.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/privredna-komora-izdala-oko-1000-elektronskih-sertifikata/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
четвртак, 13. јануар 2011.
Facebook pretekao Google u SAD
Prema podacima istraživačkih kompanija Facebook je primio 8,9 procenata svih onlajn poseta u periodu januar – novembar 2010. godine u USA. Na drugom mestu je Google sa 7,2 procenta, a slede: Yahoo Mail sa 3,5 odsto, Yahoo sa 3,3 procenta i YouTube sa 2,7 procenta poseta.
Inače procenjujući da bi vrednost kompanije Facebook uskoro mogla da dostigne i 50 milijardi dolara kompanija Goldman Sachs u dogovoru sa ruskim investicionim fondom Digital Sky Technologies (DST) investirala je u Facebook 500 miliona dolara.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/facebook-pretekao-google-u-sad/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Inače procenjujući da bi vrednost kompanije Facebook uskoro mogla da dostigne i 50 milijardi dolara kompanija Goldman Sachs u dogovoru sa ruskim investicionim fondom Digital Sky Technologies (DST) investirala je u Facebook 500 miliona dolara.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/facebook-pretekao-google-u-sad/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Steve Jobs i dalje prima platu od 1 dolara
Izvršni direktor Applea Steve Jobs, kao i ranijih godina, i dalje prima platu od simboličnog 1 dolara godišnje, ali vlasnik je 5,5 miliona deonica te kompanije, tako da je prošle godine ostvario zaradu zbog rasta njihove vrednosti na berzi za čak 60 posto. Paket Jobsovih deonica vredi 1,8 milijardi dolara.
Apple je u dokumentaciji za SEC predočio da 55-godišnji Jobs uz simboličnu “platu” za 2010. godinu nije dobio nikakve premije, niti druge podsticaje, već samo nadoknadu za putne troškove koji su lane iznosili 248.000 dolara, odnosno kao godišnji prihodi najjačih advokata u SAD. To su, kako se navodi, većinom troškovi za prevoz njegovim privatnim automobilom (Mercedes-Benz SL55 AMG), koji mu je kompanija dala 1999. godine kao premiju.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/steve-jobs-i-dalje-prima-platu-od-1-dolara/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Apple je u dokumentaciji za SEC predočio da 55-godišnji Jobs uz simboličnu “platu” za 2010. godinu nije dobio nikakve premije, niti druge podsticaje, već samo nadoknadu za putne troškove koji su lane iznosili 248.000 dolara, odnosno kao godišnji prihodi najjačih advokata u SAD. To su, kako se navodi, većinom troškovi za prevoz njegovim privatnim automobilom (Mercedes-Benz SL55 AMG), koji mu je kompanija dala 1999. godine kao premiju.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/steve-jobs-i-dalje-prima-platu-od-1-dolara/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
субота, 8. јануар 2011.
Prezentovan novi način za prisluškivanje mobilnih telefona
Na demonstraciji postupka korišćen je Motorolin uređaj zasnovan na zamenskom firmware-u otvorenog koda. Uređaj je iskorišćen za presretanje dolazećih podataka sa bazne stanice. Pomoću dobijenih podataka došli su do kriptovanih jedinstvenih korisničkih oznaka svakog od uređaja koji je bio spojen na dotičnu baznu stanicu. Podaci su dešifrovani korišćenjem metode koja se bazira na tzv. Rainbow tabelama.
Na nedavno održanoj konferenciji Chaos Computer Club Congress (CCC) u Berlinu, demonstrirana je nova, pomalo zabrinjavajuća, tehnika prisluškivanja GSM poziva. Za primenu ove nove metode nije potrebna nikakva skupa specijalizovana oprema, a primer napada prezentovala su dvojica stručnjaka iz domena računarske bezbednosti Karsten Nohl i Sylvain Munaut. Ovim postupkom za sada nije moguće jednostavno razdvojiti tok podataka jednog telefona od ostalih koji su spojeni na baznu stanicu, ali jedan od prezentera – Karsten Nohl upravo radi na tome. Bitno za istaći je da je Nohl pomoću svog posebno prilagođenog softvera mogao da zameni firmware jedino na Motorolinim mobilnim uređajima zbog za sada nedokumentovanog propusta. Više o ovome u izveštaju TechWorld magazina.
Google pokreće sopstveni digitalni kiosk
Kompanija Google pregovara sa nekoliko izdavača magazina u vezi kreiranja sopstvenog digitalnog kioska. Tim potezom kompanija iz Mountain Viewa otvarila bi novi front u rivalstvu sa Appleom. Digitalni kiosk omogućio bi medijskim izdavačima da prodaju svoje publikacije u verzijama prilagođenim za tablet računare i smartphone, zasnovane na operativnim sistemima Google Android i Apple OS.
Google zajednički poslovni poduhvat razmatra sa izdavačima među kojima su Time Warnerova kompanija Time, zatim Conde Nast i Hearst Corporation. Izdavačima je najavio da će za prodaju uzimati proviziju manju od 30 posto prihoda, koliko iznosi uobičajena proviziju koju Apple naplaćuje za prodaju preko iTunesa. Google bi prema nekim najavam trebao da izdavačima omogući pristup ličnim podacima korisnika koji će kupovati digitalne verzije njihovih publikacija.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/google-pokrece-sopstveni-digitalni-kiosk/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Google zajednički poslovni poduhvat razmatra sa izdavačima među kojima su Time Warnerova kompanija Time, zatim Conde Nast i Hearst Corporation. Izdavačima je najavio da će za prodaju uzimati proviziju manju od 30 posto prihoda, koliko iznosi uobičajena proviziju koju Apple naplaćuje za prodaju preko iTunesa. Google bi prema nekim najavam trebao da izdavačima omogući pristup ličnim podacima korisnika koji će kupovati digitalne verzije njihovih publikacija.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/google-pokrece-sopstveni-digitalni-kiosk/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Srbija stavlja u službenu upotrebu novi referentni koordinatni sistem
U Republici Srbiji, od 01. januara 2011. godine, stavlja u službenu upotrebu novi referentni sistem. ZAKON O DRŽAVNOM PREMERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI definiše novi geodetski referentni sistem u Republici Srbiji i obavezuje da se novi referentni sistem u Republici Srbiji uvede od 01. januara 2011. godine.
Prostorni referentni sistem za Republiku Srbiju je terestrički trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog početka, orijentaciji koordinatnih osa, razmere, jedinice dužine i vremenske evolucije, podudara sa Evropskim terestričkim referentnim sistemom – European Terrestrial Reference System 1989, (u daljem tekstu: ETRS89).
Za realizaciju novog sistema predviđen je okvir ETRF2000 kao konvencijalni okvir predložen od strane relevantnih međunarodnih organizacija kao što su IGS i EPN. Položaj tačaka u horizontalnom referentnom sistemu izražava se dvodimenzionalnim, pravolinijskim koordinatama u ravni konformne Univerzalne transverzalne merkatorove projekcije – Universal Transverse Mercator (UTM), na elipsoid GRS80.
Trodimenzionalni referentni sistem koji je do sada bio u upotrebi u Republici Srbiji je ITRF96. Republički geodetski zavod je sve koordinate sračunate u ovom sistemu, preračunao u novi sistem ETRS89 – ETRF2000 i stavlja ih u službenu upotrebu od 01. januara 2011. godine.
Takođe, mreža permanentnih stanica – AGROS će od 01.januara 2011. godine, raditi u novom sistemu ETRS89 – ETRF2000.
Potrebni parametri transformacije između ITRF96 i ETRF2000 sračunati su i dostupni na sajtu Republičog geodetskog zavoda.
Napomena: Sve započete radove u 2010. godini, a koji se nastavljaju u 2011. godini, potrebno je predati u sistem ETRF2000 i u postojeći GK sistem. Za sve dodatne informacije možete se obratiti Sektoru za osnovne geodetske radove.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/srbija-stavlja-u-sluzbenu-upotrebu-novi-referentni-koordinatni-sistem/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
Prostorni referentni sistem za Republiku Srbiju je terestrički trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog početka, orijentaciji koordinatnih osa, razmere, jedinice dužine i vremenske evolucije, podudara sa Evropskim terestričkim referentnim sistemom – European Terrestrial Reference System 1989, (u daljem tekstu: ETRS89).
Za realizaciju novog sistema predviđen je okvir ETRF2000 kao konvencijalni okvir predložen od strane relevantnih međunarodnih organizacija kao što su IGS i EPN. Položaj tačaka u horizontalnom referentnom sistemu izražava se dvodimenzionalnim, pravolinijskim koordinatama u ravni konformne Univerzalne transverzalne merkatorove projekcije – Universal Transverse Mercator (UTM), na elipsoid GRS80.
Trodimenzionalni referentni sistem koji je do sada bio u upotrebi u Republici Srbiji je ITRF96. Republički geodetski zavod je sve koordinate sračunate u ovom sistemu, preračunao u novi sistem ETRS89 – ETRF2000 i stavlja ih u službenu upotrebu od 01. januara 2011. godine.
Takođe, mreža permanentnih stanica – AGROS će od 01.januara 2011. godine, raditi u novom sistemu ETRS89 – ETRF2000.
Potrebni parametri transformacije između ITRF96 i ETRF2000 sračunati su i dostupni na sajtu Republičog geodetskog zavoda.
Napomena: Sve započete radove u 2010. godini, a koji se nastavljaju u 2011. godini, potrebno je predati u sistem ETRF2000 i u postojeći GK sistem. Za sve dodatne informacije možete se obratiti Sektoru za osnovne geodetske radove.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/srbija-stavlja-u-sluzbenu-upotrebu-novi-referentni-koordinatni-sistem/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29
уторак, 4. јануар 2011.
Nagli uspon tablet računara
Među elektronskim uređajima koji su se najbolje prodavali u 2010. u vrhu liste bili su takozvani tablet kompjuteri i elektronski čitači knjiga. Iako je takvih uređaja bilo i ranije, nagli uspon počeo je u aprilu kada se u prodavnicama u severnoj Americi, a nešto kasnije i u ostatku sveta, pojavio Eplov ajped.
Kako izgleda, popularnost ovih gotovo džepnih kompjutera nastaviće da raste i tokom 2011. godine.
Iako su se u početku tablet kompjuteri i čitači elektronskih knjiga međusobno znatno razlikovali, ta razlika se sada naglo smanjuje. Ovi prenosni uređaji popunili su važnu prazninu – između brzih ali teških i glomaznih leptop kompjutera i pametnih telefona, koji su laki, ali imaju suviše mali ekran.
U početku, bili su namenjeni samo čitanju elektronskih knjiga – kao prva verzija Amazonovog Kindla – sa crno belim ekranom koji ne može da se čita u mraku i nema mogućnost priključivanja na internet.
Ali već u aprilu, Epl je počeo da prodaje svoj ajped – nešto veći, ali znatno snažniji uređaj, sa ekranom u boji, osetljivim na dodir, sa internetom i hiljadama aplikacija. Nije trebalo još mnogo da tržište tablet uređaja bukvalno eksplodira. Do 30 septembra Epl je prodao 7 i po miliona komada.
Nemačka softverska kompanija Neofoni ubrzo je u Evropi lansirala svoj Viped, sa Intel Atom procesorom i 16 gigabajta memorije.
Međutim, tek je Samsung uspeo da pomalo načne prodaju Ajpeda sa svojim tablet kompjuterom Galaksi Tab, koji je nešto manji i lakši od Ajpeda, a radi sa Guglovim operativnim sistemom Android. Galaksi je lansiran u Berlinu.
“Samsung Galaksi Tab je idealne veličine da ga nosite sa sobom. Možete da ga držite u jednoj ruci jer ima samo 380 grama“, rekao je tada predstavnik Samsunga, Tomas Rihter.
Do 4. decembra Galaksi Tab je prodat u više od milion primeraka.
Treći krupni igrač na ovom tržištu, kanadska firma Riserč in moušn, koja proizvodi fenomenalno popularni pametni telefon Blekberi, najavila je u septembru svoj ultra tanki tablet Plejbuk. Luk Piters, urednik magazina T3, kaže da se trka sada zahuktava.
“Već znamo da će 2011. Blekberi lansirati svoj Plejbuk, dok će Samsung poboljšati svoj Tab, verzijom od 10 inča“, kaže Piters.
Slika naravno neće biti potpuna bez važnog igrača – Majkrosofta. Sa lansiranjem operativnog sistema za pametne telefone – Vindous Fon 7 – stručnjaci predviđaju da dolazi vreme Majkrosoftovog uključivanja u trku.
“Upravo su potrošili mnogo para na Vindous Fon 7, koji je vrlo dobro primljen. Ako 2011. izađu sa nekim tablet uređajem, Eplov Ajfon će imati vrlo ozbiljnog konkurenta“, kaže Luk Piters.
Što se tiče čitača elektronskih knjiga – Amazonov Kindl je još uvek popularan ali stručnjaci se pitaju da li će moći da izdrži trku sa rivalima koju nude brže i sposobnije uređaje. Većina očekuje da će sledeća generacija Kindla imati ekran u boji.
“Amazon će lansirati čitač sa ekranom u boji zasnovanim na tehnologiji koja je bolja za čitanje tekstova od Ajpeda”, kaže Piters.
U međuvremenu, američki lanac knjižara Barns i Nobl lansirao je svoj čitač, koji spaja mnoge osobine Kindla sa osobinama Ajpeda. Lak je, ima ekran u boji, osetljiv na dodir, može da reprodukuje audio i video i ima vaj-faj vezu sa internetom. Osim toga, iza njega stoji knjižara sa hiljadama elektronskih verzija popularnih knjiga, čija cena se kreće od nule – za one kojima je isteklo autorsko pravo do prosečne cene od oko 10 dolara.
Po svemu sudeći, tržište tablet kompjutera i iduće godine biće puno iznenađenja, dok će razlike između njih i pametnih telefona nastaviti da se smanjuju.(VoA)
Kako izgleda, popularnost ovih gotovo džepnih kompjutera nastaviće da raste i tokom 2011. godine.
Iako su se u početku tablet kompjuteri i čitači elektronskih knjiga međusobno znatno razlikovali, ta razlika se sada naglo smanjuje. Ovi prenosni uređaji popunili su važnu prazninu – između brzih ali teških i glomaznih leptop kompjutera i pametnih telefona, koji su laki, ali imaju suviše mali ekran.
U početku, bili su namenjeni samo čitanju elektronskih knjiga – kao prva verzija Amazonovog Kindla – sa crno belim ekranom koji ne može da se čita u mraku i nema mogućnost priključivanja na internet.
Ali već u aprilu, Epl je počeo da prodaje svoj ajped – nešto veći, ali znatno snažniji uređaj, sa ekranom u boji, osetljivim na dodir, sa internetom i hiljadama aplikacija. Nije trebalo još mnogo da tržište tablet uređaja bukvalno eksplodira. Do 30 septembra Epl je prodao 7 i po miliona komada.
Nemačka softverska kompanija Neofoni ubrzo je u Evropi lansirala svoj Viped, sa Intel Atom procesorom i 16 gigabajta memorije.
Međutim, tek je Samsung uspeo da pomalo načne prodaju Ajpeda sa svojim tablet kompjuterom Galaksi Tab, koji je nešto manji i lakši od Ajpeda, a radi sa Guglovim operativnim sistemom Android. Galaksi je lansiran u Berlinu.
“Samsung Galaksi Tab je idealne veličine da ga nosite sa sobom. Možete da ga držite u jednoj ruci jer ima samo 380 grama“, rekao je tada predstavnik Samsunga, Tomas Rihter.
Do 4. decembra Galaksi Tab je prodat u više od milion primeraka.
Treći krupni igrač na ovom tržištu, kanadska firma Riserč in moušn, koja proizvodi fenomenalno popularni pametni telefon Blekberi, najavila je u septembru svoj ultra tanki tablet Plejbuk. Luk Piters, urednik magazina T3, kaže da se trka sada zahuktava.
“Već znamo da će 2011. Blekberi lansirati svoj Plejbuk, dok će Samsung poboljšati svoj Tab, verzijom od 10 inča“, kaže Piters.
Slika naravno neće biti potpuna bez važnog igrača – Majkrosofta. Sa lansiranjem operativnog sistema za pametne telefone – Vindous Fon 7 – stručnjaci predviđaju da dolazi vreme Majkrosoftovog uključivanja u trku.
“Upravo su potrošili mnogo para na Vindous Fon 7, koji je vrlo dobro primljen. Ako 2011. izađu sa nekim tablet uređajem, Eplov Ajfon će imati vrlo ozbiljnog konkurenta“, kaže Luk Piters.
Što se tiče čitača elektronskih knjiga – Amazonov Kindl je još uvek popularan ali stručnjaci se pitaju da li će moći da izdrži trku sa rivalima koju nude brže i sposobnije uređaje. Većina očekuje da će sledeća generacija Kindla imati ekran u boji.
“Amazon će lansirati čitač sa ekranom u boji zasnovanim na tehnologiji koja je bolja za čitanje tekstova od Ajpeda”, kaže Piters.
U međuvremenu, američki lanac knjižara Barns i Nobl lansirao je svoj čitač, koji spaja mnoge osobine Kindla sa osobinama Ajpeda. Lak je, ima ekran u boji, osetljiv na dodir, može da reprodukuje audio i video i ima vaj-faj vezu sa internetom. Osim toga, iza njega stoji knjižara sa hiljadama elektronskih verzija popularnih knjiga, čija cena se kreće od nule – za one kojima je isteklo autorsko pravo do prosečne cene od oko 10 dolara.
Po svemu sudeći, tržište tablet kompjutera i iduće godine biće puno iznenađenja, dok će razlike između njih i pametnih telefona nastaviti da se smanjuju.(VoA)
E-trgovina 2011 – poziv za prijavu radova
edanaesta konferencija o elektronskoj trgovini i elektronskom poslovanju E-trgovina 2011, najveći domaći skup u ovoj oblasti, održaće se tradicionalno na Paliću od 06.04. do 08.04.2011. godine. Posvećena je popularizaciji elektronskog poslovanja u Srbiji.
Namenjena je poslovnim ljudima koji su zainteresovani da se informišu o savremenim dostignućima u ovoj oblasti, i mogućnostima za njihovu primenu u našoj zemlji.
Skup predstavlja mesto okupljanja domaćih i inostranih stručnjaka iz ove oblasti sa ciljem da učesnicima skupa ( preduzetnicima, menadžerima, informatičarima, i svima koji žele da unaprede svoje poslovanje ) omogući analizu trenutnog stanja, kao i da ukaže na moguće pravce daljeg razvoja elektronskog poslovanja.
TEMATSKE OBLASTI:
- B2B i B2C e-commerce
- Internet marketing
- Online PR
- SEO
- Social Media
- Enterprise 2.0
- Pravni aspekti elektronskog poslovanja
- Platne kartice i sistemi plaćanja na Internetu
- Sistemi zaštite el.transakcija na Internetu
- E-banking
- Brokersko poslovanje na Internetu
- Uloga osiguranja u procesu e-trgovine
- Upravljanje procesima dostave robe
- M-commerce
Pokrovitelji:
MINISTARSTVO TRGOVINE I USLUGA
MINISTARSTVO ZA TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIONO DRUŠTVO
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE
IEEE-Serbia&Montenegro Section
Medijski pokrovitelji: Časopis Internet Ogledalo, PROFIT Magazin
Medijski sponzori:
Biznis i finansije, Mikro – PC World, GM Business & Lifestyle
Organizator: Agencija E-trgovina
Rok za prijavu radova: 07.02.2011 god.
Obaveštenje o prihvatanju abstrakta 15.02.2011 god.
Rok za dostavljanje radova: 21.03.2011 god.
Formular za prijavu rada:
http://www.etrgovina.org/autori/
Kotizacija za učešće na skupu je 6990 din (za rane prijave do 31.01.11)
U cenu kotizacije uključeno je učešće u radu skupa zbornik radova i ostali materijali.
http://www.etrgovina.org/ucesnici/prijava/
E-TRGOVINA AWARD 2011 – IZBOR ZA NAJBOLJE DOMAĆE E-BUSINESS I E-COMMERCE REŠENJE:
http://www.etrgovina.org/etrgovina-award/
Pozivamo vas da vaše predloge u vezi realizovanih domaćih projekata za koje smatrate da zaslužuju da udju u izbor za najbolja domaća e-business i e-commerce rešenja pošaljete na adresu:
http://www.etrgovina.org/etrgovina-award/prijava-projekta/
Predlog mora da sadrži kratak opis projekta, od kada je u upotrebi, podatke o ostvarenim efektima tj.razloge zbog kojih ga predlažete i potrebne kontakt informacije.
Za sve dodatne informacije pogledajte zvanični sajt konferencije http://www.etrgovina.org
Namenjena je poslovnim ljudima koji su zainteresovani da se informišu o savremenim dostignućima u ovoj oblasti, i mogućnostima za njihovu primenu u našoj zemlji.
Skup predstavlja mesto okupljanja domaćih i inostranih stručnjaka iz ove oblasti sa ciljem da učesnicima skupa ( preduzetnicima, menadžerima, informatičarima, i svima koji žele da unaprede svoje poslovanje ) omogući analizu trenutnog stanja, kao i da ukaže na moguće pravce daljeg razvoja elektronskog poslovanja.TEMATSKE OBLASTI:
- B2B i B2C e-commerce
- Internet marketing
- Online PR
- SEO
- Social Media
- Enterprise 2.0
- Pravni aspekti elektronskog poslovanja
- Platne kartice i sistemi plaćanja na Internetu
- Sistemi zaštite el.transakcija na Internetu
- E-banking
- Brokersko poslovanje na Internetu
- Uloga osiguranja u procesu e-trgovine
- Upravljanje procesima dostave robe
- M-commerce
Pokrovitelji:
MINISTARSTVO TRGOVINE I USLUGA
MINISTARSTVO ZA TELEKOMUNIKACIJE I INFORMACIONO DRUŠTVO
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE
IEEE-Serbia&Montenegro Section
Medijski pokrovitelji: Časopis Internet Ogledalo, PROFIT Magazin
Medijski sponzori:
Biznis i finansije, Mikro – PC World, GM Business & Lifestyle
Organizator: Agencija E-trgovina
Rok za prijavu radova: 07.02.2011 god.
Obaveštenje o prihvatanju abstrakta 15.02.2011 god.
Rok za dostavljanje radova: 21.03.2011 god.
Formular za prijavu rada:
http://www.etrgovina.org/autori/
Kotizacija za učešće na skupu je 6990 din (za rane prijave do 31.01.11)
U cenu kotizacije uključeno je učešće u radu skupa zbornik radova i ostali materijali.
http://www.etrgovina.org/ucesnici/prijava/
E-TRGOVINA AWARD 2011 – IZBOR ZA NAJBOLJE DOMAĆE E-BUSINESS I E-COMMERCE REŠENJE:
http://www.etrgovina.org/etrgovina-award/
Pozivamo vas da vaše predloge u vezi realizovanih domaćih projekata za koje smatrate da zaslužuju da udju u izbor za najbolja domaća e-business i e-commerce rešenja pošaljete na adresu:
http://www.etrgovina.org/etrgovina-award/prijava-projekta/
Predlog mora da sadrži kratak opis projekta, od kada je u upotrebi, podatke o ostvarenim efektima tj.razloge zbog kojih ga predlažete i potrebne kontakt informacije.
Za sve dodatne informacije pogledajte zvanični sajt konferencije http://www.etrgovina.org
Пријавите се на:
Постови (Atom)