понедељак, 28. фебруар 2011.

Onlajn nedelja za 292 miliona digitalno nepismenih Evropljana

U Srbiji 43,7% ili više od 3 miliona ljudi nikada nije koristilo računar, a 54,1% tj. gotovo 4 miliona ljudi  nikada nije koristilo Internet.
Telecentri Evrope, mreža organizacija koje promovišu digitalnu pismenost, sprovode evropsku kampanju između 28. februara i 5. marta 2011. godine, sa ciljem da najmanje 100.000 ljudi koji ranije nisu koristili računar i Internet počnu da ga koriste.  Telecentri, javne službe, biblioteke, nevladine organizacije i IT kompanije, škole širom Evrope okupiće se kako bi organizovali niz zanimljivih događaja, treninga i takmičenja i tako naglasili ključnu ulogu IT-a u današnjem društvu.
image001fr1 Onlajn nedelja za 292 miliona digitalno nepismenih Evropljana Telecentri mogu biti nevladine organizacije, nezavisne agencije ili kompanije, biblioteke, škole koje pružaju edukaciju u oblasti  računarskih veština relevantnih za “ekonomiju zasnovanu na znanju”, pristup Internetu i e-mejlu, i druge usluge i podršku u oblasti IT-a kako bi se zadovoljile osnovne potrebe stanovništva.
Nacionalni partner ove kampanje za Srbiju jeste IAN Međunarodna mreža pomoći (www.ian.org.rs). Menadžer IAN-a i član Upravnog odbora Telecentara Evrope, Ivan Stojilović, kaže:  „Onlajn nedelja nastoji da motiviše što veći broj ljudi da koriste računar i budu onlajn i fokusirana je na one stanovnike Srbije koji ne koriste Internet. Naš cilj je da podignemo svesnost o važnosti digitalne uključenosti i digitalnih veština i da promovišemo pokret telecentara i teledomova širom Srbije“.
Kampanja je zvanično počela danas u Briselu u okviru događaja koji su organizovali Telecentri Evrope. Ovom prilikom Neli Kros, zamenica predsednika Evropske komisije i evropska komesarka za Digitalnu agendu, je klikom na onlajn brojač postala prvi učesnik ovogodišnje kampanje Onlajn nedelje. Ovim simboličnim gestom Evropska komisija pokazuje važnost i podršku Onlajn nedelji u okviru Evropske digitalne agende. Neli Kros je izjavila da „moramo da ostvarujemo ovu brojku (68.000 novih korisnika) svake nedelje tokom narednih pet godina kako bismo postigli cilj da prepolovimo broj Evropljana koji nikada nisu bili onlajn”.
IAN poziva pojedince, organizacije civilnog društva, javne institucije i kompanije da se uključe u obeležavanje Onlajn nedelje 2011. tako što će posetiti sajt www.ian.org.rs i kliknuti na onlajn brojač. Cilj je u toku kampanje motivisati što više ljudi koji nikada nisu bili onlajn ili čak ni koristili računar da ostvare svoj prvi kontakt sa kompjuterom odnosno počnu krstarenje Internet prostorima.
Za učesnike kampanje obezbeđene su i atraktivne nagrade na nivou Srbije i Evrope za najbolju fotografiju, video prilog, studiju slučaja i najinovativniju akciju koja promoviše digitalno uključivanje građana i građanki tj. korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija i pristup Internetu. Materijali kojima se konkuriše za nagrade mogu se slati na adresu edu@ian.org.rs do 10. marta.
U toku nedelje kampanje IAN koji je autorizovani ECDL test centar, obezbediće besplatno polaganje ispita za sve zainteresovane za sticanje Evropske kompjuterske vozačke dozvole koji se prijave telefonom 011 7617 197. Kampanju u Srbiji podržavaju Evropska unija i Microsoft u okviru projekta Klikni ka Evropi.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/onlajn-nedelja-za-292-miliona-digitalno-nepismenih-evropljana/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Internet društvene mreže – idealne za prevare?

Građani Rusije, kada se registruju u socijalnim mrežama, rado navode informacije o svom uzrastu i porodičnom stanju, međutim, one nisu uvek istinite. O tome svedoče rezultati sociološkog istraživanja Sveruskog centra proučavanja javnog mnjenja (VCIOM). To nisu osobine nacionalnog mentaliteta: ulepšati stvarnost u virtuelnom prostoru su skloni stanovnici različitih zemalja i kontinenata, – kažu sociolozi.

Dobro situirani mladić koji živi u Sibiru ili na Dalekom Istoku to je kolektivni portre aktivnog korisnika ruskih socijalnih mreža. Saznalo se da su resursi UKontaktu, Fejsbuk i Školski drugovi u nekoj meri zauzimaju vreme više od polovine svih internet-korisnika Rusije, i to njihov broj se stalno povećava. To su uglavnom mladi sve do 34 godina starosti. O čemu oni pišu, – ispričala je stručnjak za razvoj internet-projekata VCIOM Ana Dužnikova.

face Internet društvene mreže – idealne za prevare?Ljudi sa zadovoljstvom govore o svom obrazovanju, da li su muškarac ili žena. Korisnici rado demonstraraju svoe fotografije, pričaju o porodičnom stanju ili hobiju. Postoje teme koje ljudi ne vole. Oko polovine korisnika ne piše o prihodima, kao ni o intimnim odnosima. Korisnici nerado pominju informacije o religioznim i političkim pogledima.

Ne vole oni ni da pominju gde rade i koji položaj zauzimaju. Zanimljivo je da više od polovine korisnika menja svoje personalne podatke. Najčešće su dezinformacije o godinama starosti, porodičnom stanju, spoljašnjosti, imenu. Između ostalog, «niki» smišljaju uglavnom mladići. Nešto ređe korisnici lažu o svom spolu, muzičkim opredelenjima, nivou obrazovanja i dužnosti, nivou prihoda. Inače, lažu u virtualnom prostoru stanovnici svih zemalja, – ističe Ana Dužnikova.

U Rusiji se takva istraživanja sprovode prvi put. Na Zapadu već postoji iskustvo takvog anketiranja. Protekle godine sociolozi SAD su saznali da ljudi u Internetu varaju češće nego pri ličnom kontaktiranju. Ti se podaci poklapaju s našim. I kod nas ima 50 odsto prevaranata.

Takvo je ponašanje shvatljivo. Čovek po pravilu želi da izgleda interesantniji i privlačniji. U virtuelnom prostoru je to lakše postići nego u realnom životu, – objašnjava akademik Ruske akademije prirodnih nauka Sergej Ključnikov. U socijalnim mrežama ljudi, svakako, pokušavaju da se dopadnu, oni žele da bar za izvesno vreme pobegnu od stvarnosti u virtuelni svet, te stvaraju idealizovani lik, možda radi toga da savladaju neke dečije komplekse. Bar da se za izvesno vreme osete moćnim i uspešnim ako to ne mogu da postigu u realnom životu.

(Glas Rusije)

субота, 26. фебруар 2011.

Elektronska trgovina u Srbiji

U Srbiji 87% građana nikada nije koristilo internet za plaćanje. Prošle godine je samo 280.000 stanovnika Srbije preko interneta kupilo neki proizvod ili platilo račun, a čak 87% nikada preko mreže nije plaćalo proizvode ili usluge. Prosek potrošnje u trgovini preko interneta u Evropskoj uniji iznosi 860 evra po stanovniku, a u Srbiji oko 60 evra.

ecommercewebsites Elektronska trgovina u SrbijiU Evropi se oko 40% trgovine obavi elektronskim putem, dok u SAD iznosi čak 70%. U Danskoj se gotovo celokupna prodaja obavlja elektronskim putem.

Od 94% preduzeća koja u Srbiji imaju pristup internetu, svega 23,3% obavlja elektronsku trgovinu, dok je naročito građanima ovaj vid plaćanja stran, tako da čak 87% korisnika interneta nikada nije kupovalo ili poručivalo robu preko interneta. Prema podacima RNIDS-a (Registar nacionalnog internet domena Srbije) u našoj zemlji je registrovano oko 64.000 domena .rs.

Predstavnici Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo i Ministarstva trgovine i usluge kažu da je u prethodnom periodu dosta urađeno na unapređenju elektronskog poslovanja i trgovine i praktično zaokružen zakonodavni okvir u toj oblasti.

Zakon o elektronskoj trgovini usvojen je u junu 2009. godine, a Strategija razvoja trgovine, koja je usvojena u januaru iste godine, definisala je osnovne odrednice vezane za afirmaciju elektronske trgovine. Vlada Srbije je u junu prošle godine usvojila Strategiju razvoja informacionog društva u Srbiji do 2020. godine, čiji je sastavni deo i Strategija razvoja elektronske trgovine. U novom Zakonu o trgovini, čija je primena počela 1. januara 2011, elektronska trgovina je po prvi put svrstana u strukturu trgovine.

O ovome, kao io drugim temama vezanim za Internet možete pitati i čuti na Danu Internet domenaSrbije (www.dids.rs) , koji se održava 10.marta 2011. u prostorijama Privredne komore Srbije u Resavskoj 13-15.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/elektronska-trgovina-u-srbiji/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

уторак, 22. фебруар 2011.

Konačno se Rusija u sferi IT pročula ne po hakerima

Dve ruske kompanije Jandeks i Laboratorija Kasperski ušle su u prestižni spisak Top-50 inovacionih kompanija sveta po verziji američkog lista Fast Kompani.

Najveći ruski pretraživač Jandeks zauzeo je 26. mesto rejtinga. Kako pojašnjavaju predstavnici lista, Jandeks je jedan od malobrojnih koji može da konkuriše sa najvećih svetskim pretraživačem gugl. Sam Gugl je zauzeo 6. mesto rejtinga.

Po mišljenju pres-sekretara kompanije Jandeks Očira Manžikova, pozicija koju je zauezla kompanija u potpunosti odgovara njenom statusu lidera, tempu i obimima uvođenja njenih novih razrada.

U maju prošle godine pustili smo Яndeks.com, tačnije pretraživanje svetskog Interneta. Započeli smo saradnju sa raznim društvenim mrežama, kao što su Fejsbuk i U kontaktu. Napravili smo mnogo raznih servisa. Sve to zajedno dovelo je do značajnog poboljšanja kvaliteta našeg pretraživanja. Što se prirodno odrazilo na tržišni udeo. Udeo Jandeksa na ruskom tržištu u januaru ove godine izneo je 64,4%. Nama je drago što za nas znaju ne samo u Rusiji, već i u Americi. I drago nam je što su prvi put dve ruske kompanije ušle u prestižni rejting. Šest tačaka iza našeg Jandeksa, na 32. mestu na spisku stoji Laboratorija Kasperskog.

Uspeh inovacionih kompanija koje su dospele u Top-50 pi mišljenju sastavljača rejtinga, sastoji se u njihovom nedogmatičnom prilazu stvaranju novog produkta. Njihovi stručnjaci su spremni ne samo da odustanu od uobičajenih pogleda, već i da rizikuju čak neuspehom. A takve kvalitete poseduju smeli ljudi. Laboratorija Kasperski postala je pravi magnet urpavo za takve mlade ruske kompjuterske genije koji prelaze sa hakerskog napada na analizu viruskih kodova.

Sve to, po mišljenju vodećeg analitičara regionalnog društvenog Centra internet-tehnologija Urvana Parfentjeva, postepeno vodi ka tome što se odnos Rusije u svetu, prema njenim mogućnostima menja:

Za rusku IT granu prisustvo u međunarodnim rejtinzima je nesumnjivo počasno. Zato što, nažalost, u mnogim industrijskim zemljama vlada imidž Rusije kao države gasovoda. A ako se govori o IT dostignućima sa ruske stane, obično govore o hakerima. Zato je stavljanje na spisak nesumnjivo znak međunarodnog priznanja nivoa profesionalizma i razvoja ruskih kompanija. To pozitivno utiče ne samo na njihov status, već i na međunarodni prestiž Rusije.

Naravno, rejtinzi nisu apsolutni pokazatelj uspeha. Kompanije koje su dospele na spisak ove godine mogu da izlete sa njega sledeće. Ali i Jandeks, i Laboratorija Kasperskog, koje su pretekle Mijkrosoft, Cisko i Samsung, imaju kuda da se kreću i razvijaju. (Glas Rusije)

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/konacno-se-rusija-u-sferi-it-procula-ne-po-hakerima/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

недеља, 20. фебруар 2011.

Na internetu su sutrašnje novine

Sve više Nemaca se informiše putem interneta. Tu najviše ispašta štampa, mada i radio i televizija polako gube bitku sa internetom. Jer, ovakvo izveštavanje je najbrže, najopširnije i pruža neograničene mogućnosti.

„Novine su ono gde možete da pročitate ono što je juče pisalo u internetu“, jedna je od novijih polušaljivih definicija novina u Nemačkoj. I zaista, novinama na novinskim kioscima nije lako otkako moćni internet-portali, kao što su „Špigel onlajn“ ili „Bild onlajn“ maksimalno aktuelno pokrivaju sve bitne i nebitne događaje. Ali, nije lako ni drugim medijima, kao što su radio i televizija.

Nijedna ozbiljna kuća ne može da se zamisli bez svoje ponude za internet. Urednici koji su se ranije bavili jasno definisanim poslovima u okviru jednog medija, postali su devojke za sve što traži internet, jer se na internet „kače“ i tekstovi, i audio-fajlovi, i slike, i video-snimci, a sve to treba da bude uobličeno u jedinstven i prepoznatljiv dizajn. „Još ni nema konkretne definicije za to što sada radimo; ja za sebe kažem da sam programer internet-prezentacije i veb-dizajner“, kaže Jirgen Štrabag, urednik u jednom velikom internet portalu.

Internet može više od televizije

Prema studiji koju su sproveli nemački javni servisi, u proleće prošle godine, u Nemačkoj je internet koristilo 49 miliona ljudi starijih od 14 godina – znači: 69,4 odsto stanovnika ove zemlje. To je 5,5 miliona korisnika više u odnosu na 2009. 76 odsto nemačkih korisnika interneta koristi taj medijum svaki dan. Prodaja bulevarske štampe je u isto vreme opala za 5,3 odsto. Internet nije ugrozio samo prodaju novina, već i radio i televizijske programe. O važnosti video-sadržaja na internetu dovoljno govori podatak da njih koristi 65 odsto „surfera“ – „na“ socijalnim mrežama je „samo“ njih 40 odsto. Veliki portali maksimalno koriste tehničke mogućnosti interneta koje ih dodatno izdvajaju od ostalih medija, na primer, bogato opremljene interaktivne grafike.


Cenjeni nedeljnik Špigel ima i svoj portal

„Pogledajte samo Špigelovu vizualizaciju diplomatskih depeša koje im je dao Vikiliks. Tu je karta na kojoj se vidi protok depeša i vi možete da izaberete godinu ili kliknete na određenu državu i odmah ćete dobiti mnoštvo detalja, naravno, sa svim onim linijama i strelicama koje vode ka Americi“, kaže Jirgen Štrabag:

Opasnosti od sajber-života

Nezgodno je kada internet postane zamena za oca, majku ili porodicu. U Nemačkoj još uvek ima vrlo malo centara za bolest zavisnosti od interneta, a ta bolest evidentno postoji. Inge Raupe, iz takvog centra u Kelnu, pomaže mladima. „Nedavno smo imali slučaj mladića koji je toliko vremena provodio na internetu da je jeo samo brzu hranu sedeći pored računara i ugojio se 25 kilograma.“ (Saša Bojić, Dojče vele)

Firefox 5 već u pripremi

Deluje pomalo čudno, ali Mozilla korporacija već radi na korisničkom interfejsu Firefoxa 5, iako je finalna verzija Firefoxa 4 još uvek prilično daleko od korisnika.

Dizajneri su već izmenili način na koji izgleda polje za pretraživanje, ali nisu stali samo na tome. Na listi za unapređenje nalaze se i mnogo druga unapređenja.

Još jedna sjajna ideja o čijoj implementaciji se razmišlja odnosi se na razvoj aplikacija namenjenih za pojedinačne sajtove. One zatim mogu da se smeste u gornji levi ugao prozora i mogu da se ponašaju kao bookmark folderi za vaše omiljene sajtove ili da vam daju opcije specifične za sajt na kome se nalazite.

Add-on manager takođe očekuju promene.

Firefox 5 se očekuje najkasnije do početka leta. U međuvremenu, još uvek čekamo finalnu verziju Firefoxa 4, a to će se desiti nakon što razvojni tim ispravi 20-tak uočenih bagova.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/web-browseri/firefox-5-vec-u-pripremi/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

четвртак, 17. фебруар 2011.

Nekad i sad ‒ kako nam je tehnologija promenila život

U poslednjih nekoliko decenija, tehnologija je uvela značajne promene u naše živote. Evo nekoliko primera kako su se stvari promenile ‒ nabolje ili nagore!

TELEVIZIJA ‒ Televizijske mreže nam više ne diktiraju vreme. Uz TiVo, Hulu i Netflix, ne moramo da čekamo omiljene serije i čak možemo otići korak dalje, te pogledati i celu sezonu koju smo propustili, sve to bez kupovine DVD-a.

FOTOGRAFIJE ‒ Verovatno danas imate više fotografija nego ikad jer nikad nije bilo tako jednostavno i jeftino škljockati foto-aparatom. Pored toga, danas zauzimaju mnogo manje prostora. A ukoliko niste profesionalni fotograf, većinu možete obrisati čim vam zatreba malo više prostora na disku.

MUVANJE ‒ Nema više nervoznog čekanja pored telefona. Umesto toga, sada nervozno čekamo ispred kompjutera u nadi da će stići poruka na mejl ili neku od brojnih društvenih mreža. Ah, kad bi nam samo te nove tehnologije mogle doneti i bolju komunikaciju!

RODITELJI ‒ Ranije ste mnogo više kontrolisali prisustvo roditelja u svom životu, ukoliko niste živeli s njima. Danas je sve promenjeno fenomenom roditelja-prijatelja na fejsu. Mnogima je zid preplavljen roditeljskim postovima, a sanduče puno pozivnica za FarmVille.

PLANIRANJE IZLAZAKA ‒ U stara vremena ste slali pozivnice u kovertama na kućnu adresu i bili prilično sigurno da će se pozvani gosti odazvati pozivu. Facebook je umnogome promenio situaciju jer mnogi napišu da će verovatno doći na neki događaj, čak i kad znaju da neće. Recimo samo da bi trebalo da se odlučite za drugi način pozivanja zvanica ukoliko želite da znate koliko će se njih zaista odazvati.

FLERTOVANJE ‒ I ranije su mnogi teško prepoznavali nenametljive signale koketiranja. Ali danas je sve više ljudi toliko zaokupljeno svojim smart telefonima na javnim mestima da bi išta primetili. I onda se čude što svi upoznaju nekog u kafiću, samo oni ne!

KOMPJUTERI ‒ Jedna od prednosti napretka tehnologije jeste što je danas daleko jeftinije nabaviti kompjuter. Dok ste ranije morali da podignete kredit i odvojite celu jednu prostoriju kako biste imali kompjuter, danas je dovoljno da odvojite par stotina evra za laptop koji možete svugde nositi sa sobom.

STAVOVI ‒ Nekad su ljudi na branike automobila stavljali nalepnice koje izražavaju njihove stavove, a danas ih mogu unedogled iznositi na brojnim forumima. To jeste odličan način da iznesete svoje mišljenje, ali ne mora značiti i da je vaše mišljenje podjednako dobro.

LJUDI KOJI PRIČAJU SAMI SA SOBOM ‒ Ranije ste, kad na ulici vidite čoveka koji priča sam sa sobom i mahnito gestikulira, odmah zaključivali kako je ćaknut. Ali danas pomislite da koristi headset bez obzira koliko urlao i mlatarao rukama.

Izvor: IT News

Telekom Austrija Grupa lansirala međunarodnu tarifu za prenos podataka u romingu “abroadband”

Telekom Austrija Grupa preduzima veliki korak ka ,,Globalnom selu’’, lansiranjem nove međunarodne tarife za prenos podataka u romingu, “abroadband“. Novi proizvod će omogućiti korisnicima da surfuju internetom na svom laptopu, netbook-u, tablet računaru ili pametnom telefonu u više od 50 zemalja širom sveta po standardnoj ceni od 59 centi po megabajtu, bez obzira ko je njihov mobilni provajder.

Od ovog trenutka, i turisti i putnici koji idu na poslovna putovanja moći će da uživaju u pogodnostima mobilnog pristupa internetu sa velikom brzinom prenosa podataka, sa brzinom preuzimanja i do 7,2 Mb/s, zajedno sa garantovano sigurnom cenom, uz uštedu do 80% u poređenju sa konvencionalnim roming tarifama.

“Telekom Austrija Grupa obezbeđuje sveobuhvatna telekomunikaciona rešenja prilagođena specifičnim potrebama naših korisnika. Sa ‘abroadband’ uslugom, mi pružamo mogućnost i turistima, kao i onima koji putuju radi posla, da po prvi put budu onlajn po standardnoj i veoma pristupačnoj tarifi širom sveta,” rekao je Hanes Ametsrajter, generalni direktor Telekom Austrija Grupe. On je takođe dodao: “Brojne ankete su pokazale da život i rad u pokretu igraju izuzetno značajnu ulogu. Bez pristupa internetu 50% korisnika u Austriji se oseća ‘odsečeno od spoljašnjeg sveta’ i smatraju da je njihova mogućnost komunikacije znatno ograničena.”**

Konektovanje samo jednim klikom!

Kao prvi korak, surfovanje internetom pomoću “abroadband” usluge biće moguće u više od 50 zemalja širom sveta. Ova tarifa će biti komercijalno dostupna u onlajn prodavnici na www.abroadband.com. Pretplata će u početku biti ograničena na 27 zemalja Evropske unije (uključujući Švajcarsku) a korisnici će imati mogućnost plaćanja American Express, Diners, MasterCard i Visa karticama i preko PayPal-a.

U skoroj budućnosti, “abroadband“ usluga će se prodavati i u preko 50 zemalja širom sveta, uključujući i zemlje izvan Evrope, kao i u odabranim partnerskim prodavnicama na aerodromima, u avionima i na sajmovima turizma. Korisnici će moći da odaberu sopstveni “abroadband” paket na osnovu svojih ličnih potreba: on može da obuhvata SIM karticu, Micro SIM karticu i/ili USB Modem Box (zajedno sa SIM karticom). Cena će iznositi od 19,90 evra za SIM karticu ili Micro SIM karticu do 49,90 evra za USB Modem Box.

Nakon automatskog instaliranja usluge, korisnici će moći da se registruju onlajn, da aktiviraju svoj nalog i da odmah počnu da surfuju internetom. Sa “abroadband” uslugom, putnici koji putuju turistički moći će da budu u toku sa svojim društvenim mrežama, da surfuju internetom i postavljaju ili preuzimaju dokumenta i slike bez brige o dodatnim troškovima.

Poslovni korisnici koji se priključe ovom novom međunarodnom tarifnom planu uštedeće vreme i novac, uživajući pogodnosti mobilnog pristupa internetu sa velikom brzinom prenosa podataka, uvek i na bilo kom mestu širom sveta.

Oni će moći da upravljaju svojim podacima preko interneta, da preuzimaju račune i prate svoje obrasce potrošnje i troškove u realnom vremenu. Osim toga, širom sveta će biti na raspolaganju “abroadband” telefon korisničkog servisa +43 6888 4000, od ponedeljka do petka od 9 do 17 časova (po centralnoevropskom vremenu) za odgovore na pitanja korisnika.

Kratak pregled prednosti za korisnike “abroadband”usluge:

* - 59 centi po megabajtu u 53 zemlje širom sveta sa više od 77 mobilnih provajdera
* - Internet sa velikom brzinom prenosa podataka, sa brzinom preuzimanja i do 7,2 Mb/s
* - Veća zaštita privatnosti i bezbednosti informacija zbog nezavisnosti od javne WLAN mreže
* - Kontrola troškova pomoću Real Time Cost Manager-a
* - Bez minimalnog trajanja ugovora – ugovor se može raskinuti u bilo kom trenutku
* - Bez mesečne pretplate – naplaćuju se samo ostvareni troškovi
* - Jednostavno plaćanje American Express, Diners, MasterCard i Visa karticama ili preko PayPal-a

*”abroadband” je dostupan u sledećim zemljama: Australija, Austrija, Belorusija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Hrvatska, Danska, Dominikanska Republika, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Hong Kong, Mađarska, Indija, Irska, Island, Izrael, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Malta, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Švedska, Švajcarska, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Španija, Južna Afrika, Češka Republika, Turska, Velika Britanija, SAD.

**Referentna studija o korišćenju medija: onlajn anketa koju je sproveo institut za istraživanje tržišta GfK Austrija u ime Telekom Austria Grupe u avgustu 2010. godine na uzorku od po 500 korisnika interneta u Austriji, Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/mobile/operateri/vip-mobile/telekom-austrija-grupa-lansirala-medunarodnu-tarifu-za-prenos-podataka-u-romingu-abroadband/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Novi Toshiba tablet računar na Androidu

Toshiba kompjuterski sistemi, divizija kompanije Toshiba Evropa GmbH, danas je najavila da planira da na evropsko tržište plasira novi model tablet računara sa najnovijom Android platformom. Ovaj tablet, veličine 10,1 inča (25,7cm) po dijagonali, nudi izuzetne video i audio performanse i ima ugrađen GPS sistem i dve video kamere. Toshiba planira da proširi asortiman tablet računara sledećom generacijom tableta u Evropi tokom leta 2011. godine.

,,Novi tablet računar sa Android platformom predstavlja nastavak Toshibine strategije na evropskom tržištu tablet računara’’, izjavio je Marko Perino, generalni menadžer Divizije za digitalne proizvode u kompaniji Toshiba Evropa. ,,Novi tablet ima najsavremenije audio i video karakteristike a napredne hardverske specifikacije kojima se odlikuje svrstavaju ga u premijum segment tablet računara.’’ Korisnici su u mogućnosti da personalizuju svoj tablet tako što mogu da izaberu jednu od ponuđenih boja ovog računara.

Unapređene mogućnosti pretraživanja i video sadržaja u 16:10 formatu

Toshiba se opet posebno fokusirala na razvoj video, audio i internet karakteristika na svom najnovijem tablet računaru. Toshiba tablet sa NVIDIA® Tegra™ 2 procesorom sa dva jezgra odlikuje se širokim multi-touch displejem od 10,1 inča (25,7cm) po dijagonali u 16:10 formatu sa 1.280×800 piksela, što obezbeđuje dovoljno prostora za pretraživanje sajtova u landscape ili portraitrežimu i omogućava visok kvalitet pri gledanju video sadržaja i igranju igrica.
Tehnologije za unapređenje video i audio karakteristika

Adaptive Display tehnologija prilagodljivog displeja u ovom tabletu konstantno prilagođava parametre kao što su jačina svetla i kontrast u skladu sa uslovima osvetljenja u okruženju i tako nudi najbolji mogući prikaz slike bez potrebe za ručnim podešavanjem parametara. Pored toga, Toshibina Resolution+™ tehnologija rezolucije integrisana je kao standard.

Ona poboljšava kvalitet video materijala standardne definicije u cilju potpunog iskorišćenja potencijala displeja visoke definicije ovog tableta, nezavisno od kvaliteta izvornog materijala. Neprevaziđen kvalitet zvuka postiže se zahvaljujući Toshiba audio poboljšanjima koji optimizuju emitovanje zvuka u skladu sa spoljašnjim uslovima, što stereo zvučnicima omogućava da na najsavršeniji način verno emituju zvuk pesama, video materijala i igrica.
Dobro opremljen i spreman za konekciju

Toshibin novi tablet podržava mobilne širokopojasne tehnologije (3G)1. Ugrađeni žiroskop, akcelerometarski senzor, integrisani GPS, kamera od dva megapiksela sa prednje strane i kamera od pet megapiksela sa zadnje neke su od karakteristika ovog tabel računara. Toshiba tablet ima višestruke mogućnosti konekcije i portove kako bi se ovaj uređaj što lakše integrisao u svakodnevni digitalni život.

Tablet ima i HDMI port u punoj veličini za jednostavno deljenje fotografija i video materijala na TV-u, USB 2.0 port u punoj veličini za konektovanje eksternih hard drajvova i kamera, kao i mini USB port za tablet kao USB lokaciju za čuvanje velike količine podataka. SD slot za karticu pruža mogućnosti za dodatno skladištenje i prenos fajlova. Ovaj tablet biće opremljen i 802.11n WLAN-om.
Proširen izbor lokacija za kupovinu i servis za deljenje sadržaja

Ovaj tablet nudi pristup aplikaciji Google AndroidTM Market. U cilju podrške korišćenju ove aplikacije, ovaj uređaj ima i instaliranu specijalnu aplikaciju Toshiba Places koja korisnicima olakšava pronalaženje aplikacija koje su optimizovane za ekran od 10,1 inča (25,7cm). Toshiba Places takođe nudi servis za deljenje sadržaja koji je jednostavan za korišćenje i korisnicima nudi postavljanje sopstvenog sadržaja na njihovoj lokaciji u okviru aplikacije. Korisnici takođe mogu da omoguće pristup svojim prijateljima i porodici kroz slanje jednostavnog obaveštenja.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/mobile/toshiba/novi-toshiba-tablet-racunar-na-androidu/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

уторак, 15. фебруар 2011.

Facebook i Google žele da kupe Twitter

RUKOVODIOCI FACEBOOKA, GOOGLEA i još nekih kompanija, razgovarali su s predstavnicima Twettera o mogućem preuzimanju ove kompanije koja svojim korisnicima omogućava da vode mrežne mikro dnevnike. Prema onome što izveštava časopis Wall Street Journal, vrednost kupovine mogla bi da iznosi deset milijardi dolara.

Ovaj iznos se čini prilično visok za kompaniju koja je u prethodnoj godini ostvarila prihod od 45 miliona dolara, i time zabeležila gubitak, a ove godine se procenjuje da će prihod iznositi između 100 i 110 miliona dolara.

I pored visoke cene koju su Facebook i Google navodno voljni da plate, Twitterovi rukovodioci izgleda nisu zainteresovani za prodaju.

Kako navodi WSJ, Twitterovi rukovodioci žele da unaprede kompaniju koju vode i uvećaju joj vrednost na 100 milijardi dolara. Upravo iz tog razloga Twitter u poslednje vreme zapošljava inženjere i radnike drugih profila, a nedavno je i promenio vodeću strukturu. Generalni direktor Twittera trenutno je Dik Kostolo, koji je prethodno bio jedan od rukovodilaca u Googleu.

U objavljenom tekstu nije navedeno da li je Twitteru dostavljena formalna ponuda.

Twitter je popularna veb lokacija za vođenje mikro dnevnika, na kojoj korisnici ostavljaju kratke poruke (tweets), čija sadržina ne može biti duža od 140 znakova. Teme tih poruka su raznovrsne i obično se tiču ličnih razmišljanja korisnika ili jednostavno predstavljaju dnevnik trenutnih aktivnosti. Lokacija je postala nezamenljiv alat poznatih ličnosti, zabavljača i sportista koji svoje obožavaoce obaveštavaju gde se nalaze i iznose im svoje stavove. Kompanije koriste Twitter kako bi najavile nove proizvode ili tehnološke prodore. Njegovih 175 miliona korisnika koristi ga kako bi poslali korisne podatke koji se tiču stanja u saobraćaju ili lokacija koje su dobre za surfovanje. (I.S.)

Preuzeto sa: http://www.mikro.rs/main/index.php?q=vest&ID=14499&rss=1

Nokia i Microsoft potpisali strateški sporazum

Informacija o saradnji najvećeg proizvođača mobilnih telefona i giganta kakav je Microsoft, odjeknula je kao prava bomba. Windows Phone 7 postaće primarna platforma za buduće Nokia telefone, dok će Symbian i MeeGo polako padati u drugi plan.
Novi predsednik kompanije, Stephen Elop, već je najavio velike promene, ali ovo ipak predstavlja pravo iznenađenje.  Ideja je da u saradnji sa Microsoftom, Nokia ponudi i telefone niže i srednje klase sa Windows Phone 7 platformom.
Saradnja dva giganta biće još jača jer će Nokia promovisati Microsoftov adCenter i Bing. Takođe, Ovi Store postaje deo Microsoft Marketplace-a. Ipak, Symbian ostaje deo  Nokije – kompanija planira da proda 150 miliona uređaja sa ovim operativnim sistemom tokom narednih godina. MeeGo takođe ima budućnost, s tim što će on postati program otvorenog koda, ali se očekuje da lagano ustupa svoje mesto Windows Phone 7 OS-u.


петак, 11. фебруар 2011.

PC ustupa mesto smartphone-ima, tablet-računarima i notebook-ovima

Više od polovine računara koji će biti prodati širom sveta, neće biti personalni računari, već smartphone-i, tablet-računari i notebook-ovi. U 2011. godini, prodaće se više od 400 miliona takvih uređaja. Ovo će biti i godina kada će društvene mreže probiti mitsku brojku od jedne milijarde korisnika, ističe najnovije istraživanje konsultantsko-revizorske kompanije Deloitte, Trendovi u telekomunikacijama u 2011.1
Za razliku od proteklih 30 i više godina dominacije standardnih personalnih računara, tržištem će zavladati uređaji sa raznovrsnim procesorima i operativnim sistemima. Takva promena je navela mnoge analitičare na tezu da je era vladavine personalnih računara gotova. Ipak, Deloitte-ov stav nije tako rigidan, pa kompanija predviđa da će se u ovoj godini nastaviti rast prodaje personalnih računara po stopi od 15 %. Međutim, krajem 2011. godine, oko 25% ukupnog broja uređaja koji će se koristiti širom sveta, neće biti personalni računari . U Srbiji je, prema nekim analizama, u trećem tromesečju 2010. godine zabeleženo 15% manje isporučenih personalnih računara nego u istom tromesečju 2009. godine. Pored raznolikosti uređaja na tržištu računara, očekuje se i veliki broj različitih operativnih sistema, među kojima se zasada neće izdvojiti standard za smartphone-e i tablet uređaje.
Deloitte-ovi analitičari predviđaju da će u 2011. godini više od 25 %, odnosno preko deset miliona tablet računara kupiti kompanije, čiji će rast potražnje nadmašiti potražnju privatnih korisnika. Oko 70 % kompanija na “Fortune 500” listi će barem delu svojih zaposlenih omogućiti korišćenje tablet-računara.

„Na srpskom tržištu penetracija smartphone -a i tablet-računara je u samom začetku. S druge strane, solidno su se pozicionirali u ponudama mobilnih operatera u poslovnom segmentu, ali i u poslovanju sa individualnim korisnicima, koje privlače dostupne aplikacije, tarifni paketi i opcije. U korporativnom i javnom sektoru zasada postoji veliki prostor za ponudu mobilnih aplikacija. Aplikacije koje su sada dostupne su aplikacije za medijske sadržaje, parking usluge, zabavu, bioskope i slično“ , komentariše Dejan Ljuština, direktor u Sektoru za poslovni konsalting. U korporativnom sektoru zasada postoje modeli u kojima se putem raznih aplikacija za smartphone-e , a uskoro i tablet -računare, nude zanimljivi sadržaji specifičnim ciljnim grupama. Aplikacije se nude i u segmentima farmacije, bankarstva, medija, turističkih i vremenskih informacija. Ipak, masovno korišćenje tablet-računara u korporativnom sektoru zasada izostaje.
Na globalnom planu uveliko se najavljuju investicije u LTE tehnologiju, koja omogućava veće kapacitete mobilne mreže. “Ipak, smatramo da broj operatera koji će komercijalno investirati u LTE tehnologiju u 2011. godini neće biti tako veliki. Uprkos činjenici da 130 operatora širom sveta trenutno sprovodi LTE testiranja, očekuje se da će samo njih trideset zaista pustiti novu tehnologiju u komercijalnu upotrebu tokom 2011. godine. To će biti primarno operateri sa oskudnim raspoloživim frekfencijskim spektrom. ” napominje Ljuština.
Jedan od glavnih uzroka povećanog korišćenja protoka podataka su društvene mreže. Deloitte predviđa da će u 2011. godini društvene mreže probiti mitsku granicu od milijardu jedinstvenih korisnika, što čini gotovo polovinu globalnih korisnika interneta. Zahvaljujući tolikom broju korisnika, očekuje se da će se na tom mediju objaviti oko dva biliona oglasa.
Ipak, sadašnji poslovni model neće biti dovoljan da opravda najavljivani uspeh oglašavanja na društvenim mrežama, pa će one biti prisiljene da pronađu druge izvore prihoda. Srpske kompanije su odavno prepoznale potrebu prisutnosti na društvenim mrežama, posebno na Facebook-u, i koriste ih ne samo za direktno oglašavanje, nego i kroz naprednije interaktivne aplikacije. Ovaj trend će se nastaviti u 2011. godini.
Deloitte-ovo istraživanje se bavi i eUpravom, čije će korišćenje u 2011. godini dostići najviši nivo do sada. U ovom servisu leži rešenje za povećanje produktivnosti i efikasnosti lokalnih samouprava, a za njegovo uspostavljanje potrebna su određena ulaganja, i prevazilaženje mana unutrašnjih procesa. „Prema Deloitte-ovim analizama, u Srbiji postoji veliki jaz između broja ispitanika koji pristupaju internetu i onih koji se služe uslugama eUprave. Postavljanje eUprave kao obaveznog a ne opcionog kanala, doprinelo bi rastu efikasnosti administracije, a prema nekim procenama i direktno uticalo na rast BDP-a, i to do 0,8% godišnje“, napominje Ljuština.

Preuzeto sa:  http://www.personalmag.rs/it/trziste/pc-ustupa-mesto-smartphone-ima-tablet-racunarima-i-notebook-ovima/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Akcioni plan za kontrolu legalnosti računarskih programa i baza podataka

Privredna komora Beograda, Udruženje informatičke delatnosti u saradnji sa Poreskom upravom Republike Srbije i advokatskom kancelarijom BSA pozivaju zainteresovane na poslovno-stručni skup AKCIONI PLAN ZA KONTROLU LEGALNOSTI RAČUNARSKIH PROGRAMA I BAZA PODATAKA.
Skup će biti održan 17. februara 2011. godine u 14 časova, u sali na IV spratu, Kneza Miloša 12, a mole se zainteresovani da svoje prisustvo potvrde Udruženju informatičke delatnosti Privredne komore Beograda, na telefon 011/2645-333 ili putem e-maila ljiljanakv@kombeg.org.rs

Preuzeto sa:  http://www.personalmag.rs/it/it-events/akcioni-plan-za-kontrolu-legalnosti-racunarskih-programa-i-baza-podataka/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Dalji razvoj elektronske uprave

Ministar za telekomunikacije i informaciono društvo u Vladi Republike Srbije Jasna Matić ocenila je danas da će dalji razvoj elektronske uprave direktno uticati na smanjenje korupcije.
Matić je na predstavljanju Dilojtovog globalnog istraživanja “Trendovi u telekomunikacijama u 2011. godini” navela da elektronska uprava za Srbiju ima izuzetan značaj zbog toga što je kod nas korupcija jedan od velikih problema, koji smanjuje konkurentnost privrede i atraktivnost za investitore.
Ona je objasnila da u tom pogledu elektronska uprava donosi brzo i efikasno rešenje zato što se izbegava kontakt sa ljudima i što procesi postaju automatski, pri čemu se podiže i transparentnost i informisanost svih onih koji treba da obave neku transakciju sa državom.
Vlada Srbije je već naložila svim svojim organima da u prvoj polovini ove godine uspostave tačnost informacija na svojim sajtovima, rekla je Matić i dodala da je plan resornog ministarstva da se donese zakon koji će to naložiti svima koji obavljaju javna ovlašćenja.
Srbija se ističe u korišćenju društvenih mreža i ima približno 2,5 miliona korisnika “Fejsbuka”, saopštila je ona, uz napomenu da broj tih korisnika raste i pokriva veliki generacijski opseg.
Kada je reč o starijim generacijama, naša zemlja, kako je istakla, zaostaje u primeni svih tehnologija, zbog čega će resorno ministarstvo raditi na tome da stariji od 35 godina počnu da što više koriste nove tehnologije.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/dalji-razvoj-elektronske-uprave/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

понедељак, 7. фебруар 2011.

Amazon prodao više e-knjiga od klasičnih

Prema podacima, koje je upravo saopštio Amazon, kao najveći prodavac knjiga na svetu, prvi put tokom 2010.. godine prodaja e-knjiga namenjenih tabletu Kindle premašila je prodaju klasičnih knjiga. Na svakih 100 klasičnih knjiga, Amazon je tokom 2010. godine prodavao 115 Kindle book uprkos činjenici da je prodaja klasičnih knjiga bila u porastu u odnosu na prethodni period.
Inače tokom poslednjeg kvartala prethodne godine ovaj online prodavac ostvario je prihod od 10 milijardi dolara po prvi put u istoriji.

Izvor: http://www.personalmag.rs/internet/amazon-prodao-vise-e-knjiga-od-klasicnih/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

субота, 5. фебруар 2011.

Besplatna Microsoft Office Web aplikacija od danas dostupna na srpskom jeziku

Microsoft Office Web aplikacija, bazirana na Windows Live SkyDrive i Hotmailu, od danas je dostupna i kod nas, na srpskom jeziku, kao i u još 149 zemalja sveta. Ova aplikacija predstavlja online podršku Microsoft Office programu i omogućava korisnicima da pristupaju dokumentima iz Office portfolija, rade na njima i dele ih sa kolegama i prijateljima uz pomoć pretraživača i Internet konekcije.
ZA101889411 Besplatna Microsoft Office Web aplikacija od danas dostupna na srpskom jezikuOffice Web aplikacija je ključni deo Microstoft Cloud strategije. Podatak da je više od 90 odsto dokumenata koji se čuvaju na Windows Live SkyDrive prvo kreirano uz pomoć Office-a na personalnom računaru, jedan je od razloga zbog kojeg je kompanija Microsoft svoj fokus usmerila na čuvanje ovih dokumenata u Cloud-u.
Za samo šest meseci od lansiranja, Microsoft Office Web aplikacija ima više od 30 miliona korisnika. Kako je uočeno da korisnici najviše upotrebljavaju ovaj program u okviru mail-a, kompanija Microsoft fokusirala se i na veću integraciju Office Web Apps sa mail-om, prvenstveno uključujući Hotmail korisnike.
Za ličnu upotrebu, Office Web aplikacija  dostupna je kao besplatan servis na Widows Live. Za dodatne informacije, posetite www.office.com/webapps.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/besplatna-microsoft-office-web-aplikacija-od-danas-dostupna-na-srpskom-jeziku/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

eMoguća misija – početak dobre komunikacije

MTID poziva sve korisnike Interneta, blogere, entuzijaste i stručnjake iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija da svojim tekstovima, idejama i razmišljanjima obogate sekciju sajta Ministarstva koju su simbolički nazvali “eMoguća misija“.
“Želimo da uz pomoć novog sajta unapredimo rad Ministarstva, i to tako što ćemo od njega napraviti dobar kanal komunikacije sa domaćim korisnicima Interneta. Jedan od načina na koji želimo da započnemo tu komunikaciju jeste otvaranje nove sekcija na sajtu koja će omogućiti da vaše ideje, iskustvo, znanje i vizija ugledaju svetlost dana i pomognu nam u definisanju prioriteta u radu Ministarstva. ” izjavila je Jasna Matić povodom ove aktivnosti MTID-a.
emogucamisija eMoguća misija – početak dobre komunikacijeInternet je sinonim za komunikaciju i otvorenost, zato što omogućava veliku brzinu i lakoću razmene ideja, poboljšava diskusiju i debatu o svim mogućim pitanjima. MTID smatra da te mogućnosti Interneta treba  iskoristiti na najbolji mogući način.
Teme koje su od velikog značaja i pitanja kojima Ministarstvo želi da posveti posebnu pažnju su:
  • unapređenje telekomunikacija u Srbiji,
  • ubrzani razvoj informacionog društva,
  • unapređenje eTrgovine,
  • promovisanje i ohrabrivanje ekonomije znanja,
  • veće angažovanje žena u IKT industriji,
  • ukratko – sve teme koje dotiču oblasti delovanja Ministarstva..
Redizajn sajta ministarstva nije kraj, već naprotiv – sam početak posla na razvoju informacionih i komunikacionih tehnologija u Srbiji. Pošaljite tekst na neku od navedenih tema i priključite se tom poslu.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/emoguca-misija-%E2%80%93-pocetak-dobre-komunikacije/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

уторак, 1. фебруар 2011.

Nove Google kancelarije u Londonu

Najposećeniji domaći sajt o građevini gradnja.rs objavio je priču o novom radnom prostoru kompanije Google u Londonu. Kancelarije najpopularnijeg internet pretraživača  karakterišu originalnost i jednostavne ideje u prostoru za razmenu ideja. Takav je slučaj i sa novim kancelarijama Googlea u glavnom gradu Engleske.
Nedavno smo pisali u njihovom novom sedištu u Milanu, a sličan duh se oseća i novom poslovnom prostoru u Londonu kojeg potpisuje arhitektonski biro Scott Brownrigg.
Inspiracija koja je poslužila za osmišljavanje ovog prostora bila je plaža Brighton u Bruklinu. Zbog toga su kancelarije ofarbane u tako intezivne boje a sobe za sastanke su u obliku kocki koje su opremljene sistemima za video konferencije.
U kancelariju površine od 3.700 kvadratnih metara stale su i tradicionalne telefonske govornice, automobili za sudaranje iz luna-parka ali i teretana sa tuševima, masažom i spa centrom, azijskim i suši restoranom. Najbolje od svega: zaposlenima je korišćenje svega ovoga potpuno besplatno.
Google Office london 2 Nove Google kancelarije u Londonu
Google Office london 4 Nove Google kancelarije u Londonu




Google Office london 7 Nove Google kancelarije u Londonu

Internet kao polje humanitarsnih aktivnosti

Onlajn peticije niču kao pečurke posle kiše. „Spasite ženu osuđenu na kamenovanje“, „Spasite pčele od izumiranja“… Humanitarne organizacije smatraju da je to način da se oko pomoći aktiviraju i mladi ljudi…

Na kompjuterskom ekranu pojavljuje se virtuelno selo u Africi. Ako mišem pritisnete na školu ili bolnicu biće vam jasno kome je pomoć najpotrebnija. Sve liči na kompjutersku igricu, samo što ovoga puta nije u pitanju borba ili rat nego spasavanje jednog sela.
U Nemačkoj su ovakve kreativne ideje sve popularnije. Ana-Marija Vagner radi za onlajn agenciju „I-Gelb“ u Kelnu. „Ovim putem lako možete pokloniti novac u dobrotvorne svrhe. Takođe postoji mogućnost da vizuelno proverite delotvornost svoje donacije. I to se veoma često čini na duhovit način“, kaže Ana-Marija Vagner.
Saradnja sa društvenim mrežama poput „Tvitera“ ili „Fejsbuka“ sastavni je deo rada humanitarnih organizacija. Prednosti takvog rada su veoma vidljive. Klasičan način prikupljanja pomoći podrazumeva učestvovanje starijih osoba od 50 godina, a onlajn saradnjom humanitarne organizacije nalaze put do mlađih ciljnih grupa. „Glavni faktor u ovakvoj prezentaciji jeste činjenica da u su onlajn donacije u pravilu veće od drugih vrsta donacija“, kaže Ana-Marija Vagner.
Pomoći drugima i pri tom se zabavljati
Spasavanje sveta uz pomoć kompjuterskog miša. Još nikada se dobra dela nisu mogla činiti na lakši način. Uz moto: „činim dobro samo na ’Fejsbuku’“, pojedinci više ne vide smisao u tome da upotrebljavaju novčanik kako bi pomogli siromašnim i eksploatisanim osobama. Onlajn peticije niču kao pečurke posle kiše. „Spasite ženu koja je osuđena na kamenovanje“, „Spasite pčele od izumiranja“. Ti pozivi zvuče fantastično, ali i sumnjivo. U pojedinim slučajevima čak apsurdno. Čak 120.000 ljudi potpisalo je peticiju protiv zabrane lekovitog bilja, koja uopšte nije ni bila planirana.
Pomoći drugima i pri tom se dobro zabavljati, ne zvuči loše. Prvenstveno male organizacije na internetu doniranje predstavljaju kao radostan događaj među prijateljima. Neprofitna organizacija „2aid“ (www.2aid.org) je prva nemačka humanitarna organizacija koja je u cilju ostvarenja svojih projekata upotrebila društvene mreže poput „Tvitera“ ili „Fejsbuka“. Ta organizacija svakog dana video porukom ili pisanim tekstom poziva na neku humanitarnu akciju. (DW)

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/internet-humanitarci/

Konferencije e-Razvoj 2011

25. marta 2011. godine u Beogradu u organizaciji Udruženja e-Razvoj biće održana Konferencija e-Razvoj 2011. Tema Konferencije e-Razvoj 2011: Perspektiva i putevi daljeg razvoja informacionog društva u Republici Srbiji.
Glavni cilj konferencije je da ukaže na pravce daljeg razvoja informacionog društva u Republici Srbiji po najvažnijim aspektima tog razvoja i da pomogne u sagledavanju mogućnosti domaćih IKT resursa za efikasniji nastup i plasman kako na domaćem, tako i regionalnom i širem svetskom tržištu.
Konferencija će biti održana u svečanoj sali Opštine Stari Grad, Beograd, Makedonska 42, 25.03.2011. godine sa početkom u 09:00 časova i programom je predviđeno da traje do 17:00 časova.
Na Konferenciji e-Razvoj 2011 će učestvovati predstavnici svih najvažnijih državnih, društvenih, privrednih, obrazovnih, medijskih i drugih subjekata koji su u svojim aktivnostima u raznim oblicima delovanja uključeni u razvoj i primenu savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija za potrebe države, privrede, obrazovanja, zdravsta, medijske promocije i svih ostalih društvenih delatnosti, a u cilju unapređenja upravljanja, poslovanja, edukacije i svih drugih oblika unapređenja koja sveobuhvatno doprinose razvoju informacionog društva i društva u celini.
Imajući u vidu veliki značaj daljeg jačanja informaciono-komunikacionih resursa Republike Srbije, unapređenja zakonske regulative, unapređenja svih vidova savremenog elektronskog poslovanja za potrebe državne uprave, privrede, komorskog sistema, obrazovanja, zdravstva i svih ostalih društvenih delatnosti, unapređenja i prihvatanje savremenih efikasnijih oblika obrazovanja primenom informaciono-komunikacionih tehnologija, prihvatanje najnovijih standarda i u razvijenom svetu prihvaćenih sertifikata kako u oblasti sistema menadžmeta kvalitetom tako i informaciono-komunikacionih tehnologija i edukacije, prihvatanje potrebe za što efikasnijom integracijom domaćih IKT resursa i formiranjem zajedničke platforme i jedinstvene ponude za što profitabilniji tržišni nastup u zemlji, a pogotovo regionu i zemljama sveta koje imaju potrebu za takvom ponudom i nameru da sa nama sarađuju i finansiraju projekte koje mi možemo da realizujemo, smatramo da će izlaganja na Konferenciji e-Razvoj 2011 kompetentno ukazati na perspektivu, puteve i načine koje možemo očekivati u narednom periodu što se tiče daljeg razvoja informacionog-društva, kao važnog segmenta razvoja društva Republike Srbije u celini.
Konferencija e-Razvoj 2011 je prva konferencija u nizu takvih konferencija koje će se u buduće redovno organizovati svake godine, ali koja će u međuvremenu inicirati niz tematski izdiferenciranih okruglih stolova, diskusionih foruma, edukacionih radionica i drugih oblika stručnih skupova koji će svojim značajem i zaključcima dati doprinos efikasnijem pristupu u razvoju informacionog društva Republike Srbije.

Preuzeto sa:  http://www.personalmag.rs/it/it-events/konferencije-e-razvoj-2011/

Internet u Srbiji postaje glavni izvor informacija i komunikacije

Menadžeri i stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija u Srbiji koriste internet kao najbitniji izvor informacija i vesti, kako u kancelariji i svom domu tako i u pokretu. Posle čitanja vesti i drugih informacja, internet se najviše koristi za komunikaciju, pokazuju rezultati ankete sprovedene na konferenciji Cisco Expo 2010.
Na desetoj, jubilarnoj Cisco Expo 2010 konferenciji, koja je nedavno održana u Beogradu, sa fokusom na virtuelizaciju, kolaboraciju, video komunikaciju i društvene mreže, sprovedeno je istraživanje među učesnicima o vidovima komunikacije na internetu, upotrebi interneta u svakodnevnom životu i poslovanju, kao i o upotrebi društvenih mreža.
Ako uporedimo 2010. godinu sa prethodnom, primetićemo značajno povećanje udela interneta u svakodnevnoj komunikaciji, ekspanziju društvenih mreža čak i u poslovnom segmentu i veliku ekspanziju mobilnih uredjaja sa stalnim pristupom internetu. Rezultati istraživanja kompanije Cisco nam omogućavaju da nešto detaljnije analiziramo navike i načine na koji domaći IT menadžeri i inženjeri koriste internet kako u poslovnom, tako i u privatnom životu.
Kako pokazuje istraživanje sa Cisco Expo 2010 konferencije, najveći deo ispitanika (42,8%) na internetu provodi između 4 i 7 sati dnevno, dok više od četvrtine ispitanika (28,44% ) koristi internet preko 8 ili više sati dnevno. Više od polovine ispitanika ima pristup internetu u svakom trenutku, na bilo kojoj lokaciji (55,17%), bilo da su na poslu, kod kuće ili koriste internet preko mobilnog telefona.
„Sasvim je očigledno da je internet postao deo naše svekodnevice i da je uticaj interneta kako na naš poslovni tako i na privatni život od ključnog značaja”, izjavio je Goran Obradović, generalni direktor kompanije Cisco Serbia. „Na desetoj Cisco Expo konferenciji, pitali smo učesnike kako koriste internet i sa kojom namenom, kao i o njihovim planovima za buduću upotrebu tehnologija koje koriste internet kao infrastrukturu, sa ciljem da dobijemo povratnu informaciju direktno od ključnih ljudi sa srpskog tržišta”.
Svi ispitanici (100%) su odgovorili da su njihove kompanije prisutne na internetu putem internet stranice, a takođe se znatno povećao broj interaktivnih stranica, tako da gotovo polovina kompanija učesnica poseduje interaktivne internet stranice (44,83%).
Međunarodna istraživanja pokazuju da mnoge kompanije pristupaju društvenim mrežama kako bi se povezale sa bazom potrošača – uključujući i marketing i korisničke usluge – tako i za pronalaženje i zapošljavanje novih radnika. U Srbiji oko 10% lokalnih kompanija planira da u 2011. svoje prisustvo na internetu proširi i na društvene mreže, ali većina (70%) i dalje ne poseduje određenu strategiju za priključivanje društvenim mrežama. Najčešće prepreke su strateške i organizacione prirode, kao i nedostatak ljudskih resursa koji bi se bavili tim poslom unutar kompanije
U ekonomiji koja postaje sve povezanija, komunikacija i kolaboracija unutar i između kompanija postaje sve značajnija. Najčešći vidovi saradnje koji se praktikuju u kompanijama u Srbiji su instant poruke i razmena fajlova. Video komunikacija je takođe sve popularnija: 42,8% ispitanih smatra da je video komunikacija značajan faktor u budućoj poslovnoj komunikaciji. Ovaj trend takođe potvrđuje međunarodno istraživanje: Godišnji indeks vizuelnog umrežavanja (VNI – Visual Networking Index) kompanije Cisco pokazuje da će se broj poslovnih video konferencija desetostruko uvećati do 2014., što je gotovo tri puta brže od ukupnog poslovnog IP saobraćaja.
Istraživanje sprovedeno na Cisco Expo konferenciji nije reprezentativnog karaktera i zasnovano je na odgovorima dobijenim od strane učesnika.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/internet-u-srbiji-postaje-glavni-izvor-informacija-i-komunikacije/

Sajt poslovi.infostud.com analizirao stanje na tržištu rada

Prema analizi sajta istraživanjeplata.com, zaposleni Beograđani mogu biti najzadovoljniji visinom zarade tokom 2010. godine. Naime, Beograd je, sa platom koja je prosečno iznosila oko 51.000 dinara, istovremeno bio i grad, ali i okrug sa najvišim platama, na teritoriji Srbije. Najviše su zarađivali zaposleni na teritoriji opštine Novi Beograd, gde su plate bile veće za 10.000 dinara u odnosu na iznos prosečne plate na nivou grada. S druge strane, zaposleni na teritoriji opštine Vlasotince (Jablanički okrug), imali su najniže plate – u proseku oko 22.000 dinara.
Analiza oglasa na sajtu poslovi.infostud.com, pokazala je da je u Beogradu tokom 2010. godine, bilo oko 5% više oglasa nego tokom 2009. Razlog za optimizam i u drugim sredinama, ipak postoji. Iako je posle Beograda najviše šanse za zaposlenje bilo u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Subotici, interesantno je da je najznačajniji skok po broju objavljenih oglasa – i to za oko 30% – zabeležen u Zapadnobačkom, Sremskom i Borskom okrugu, odnosno u Inđiji, Rumi, zatim Apatinu, Somboru i Boru.

 front image Sajt poslovi.infostud.com analizirao stanje na tržištu rada 


S druge strane, najmanje objavljenih oglasa bilo je za Tutin, Temerin i Bač, gde je u proseku objavljeno 20% manje oglasa nego 2009. godine.
Kriza polako prolazi?
Ipak, rezultati analize su pokazali da je u 2010. godini, došlo do generalnog rasta broja objavljenih oglasa, pa su tako kandidati u Srbiji na raspolaganju imali oko 6% više oglasa nego tokom 2009. godine. Ovakav podatak je, i pored činjenice da se radi o ne tako velikom povećanju, svakako razlog za optimizam.
Do promena, međutim, nije došlo u oblastima u kojima je ponuda posla bila najveća, te se i tokom 2010, posao najčešće mogao naći u trgovini, administraciji i računovodstvu, srednjem menadžmentu, opštoj ekonomiji, kao i bankarstvu.
Iako bi kriza, logično, trebalo da nosi i štednju, visina plata iz pomenutih oblasti je u proseku bila viša za 20% nego prethodne godine. Tako je najviše plaćena pozicija iz najtraženijih kategorija bila radno mesto direktora filijale banke, čiji je prosek neto plate iznosio oko 103.000 dinara, dok su, sa druge strane, najniže plate imali kasiri – oko 21.000 dinara.
Najmanji broj oglasa i dalje iz fizike i biologije, saobraćaj i logistika najveće iznenađenje
Kada je reč o onima koji se najteže zapošljavaju, i u 2010. kao da nema promene – najmanje objavljenih radnih mesta bilo je za fizičare, biologe, psihologe i sociologe, kao i osobe koje se bave grafičarstvom. Dobra vest je da ovu kategoriju više ne spadaju kandidati koji su zaposlenje tražili u ljudskim resursima, jer je tokom 2010. godine bilo oko 20% više oglasa iz ove oblasti.
Ipak, najveći porast broja objavljenih pozicija bio je u saobraćaju i logistici, gde je tokom 2010, objavljeno oko 65% više oglasa, a porast je zabeležen i u medijima i kulturi, kao i poljoprivredi, mašinstvu i elektrotehnici. S druge strane, najveći pad broja slobodnih radnih mesta zabeležen je u oblastima telekomunikacije, jezika, književnosti i prava, gde je u proseku objavljeno oko 12% manje oglasa.
Ohrabrujuća vest je da je već do zadnje nedelje januara, na sajtu poslovi.infostud.com bilo objavljeno oglasa za oko 740 radnih mesta – broj koji je bio aktuelan i pre krize. Poređenja radi, za isti taj period 2010. godine, putem oglasa bilo je objavljeno oko 600 radnih pozicija.

Preuzeto sa:  http://www.personalmag.rs/internet/sajt-poslovi-infostud-com-analizirao-stanje-na-trzistu-rada/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Objavljeni rezultati konkursa za finansiranje naučnih projekata

Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Vlade Republike Srbije objavilo je konačne rezultate konkursa za finansiranje naučnih projekata za period od 2011. do 2014. godine koji omogućava jačanje naučnog i tehnološkog kapaciteta Srbije kroz povećanje od približno 3.300 istraživača. U saopštenju Ministarstva navodi se da će u narednom periodu umesto 8.300 naučnika, koliko je do sada radilo na projektima, u naredne četiri godine biti podržano 11.615 naučnika.
U skladu sa Strategijom naučnog i tehnološkog razvoja, oko 30 odsto istraživača biće angažovano na novom programu interdisciplinarnih istraživanja, a pored istraživača iz Srbije, na projektima će učestvovati i 1.024 naučnika iz inostranstva, kao i 297 stipendista resornog ministarstva i 330 spoljnih saradnika.


IMG 8626 R Objavljeni rezultati konkursa za finansiranje naučnih projekata 

Ovaj ciklus omogućava i nabavku savremene naučne opreme i infrastrukture u vrednosti od približno 100 miliona evra, koja će biti racionalno iskorišćena za celu naučnu zajednicu Srbije, kao i njenu privredu.
Konkurs za projekte osnovnih istraživanja, tehnološkog razvoja i integralnih i interdisciplinarnih istraživanja za period od 2011. do 2014. godine raspisan je 23. maja 2010. godine, kada su na skupu u Centru “Sava”, kojem je prisustvovalo približno 3.000 naučnika, predstavljeni Akt o izboru, vrednovanju i finansiranju programa za ciklus istraživanja 2011–2014. godine i Program za ciklus istraživanja 2011–2014. godine.
Na konkurs, koji je trajao do 15. jula 2010. godine, prijavilo se 12.315 istraživača sa 878 projekata.
Svi prijavljeni projekti bodovani su prema kriterijumima koji su definisani Aktom, dok su ih pregledali jedan domaći i dva strana recenzenta.
Paralelno sa recenzijom, od početka oktobra do kraja decembra 2010. godine održano je 130 sastanaka matičnih naučnih odbora iz 23 discipline na kojima su bodovane monografije, tehnička rešenja i ostale prijavljene reference istraživača u skladu sa Aktom.
Pored bodovanja referenci, matični naučni odbori su, takođe, bodovali projekte prema kvalitativnim kriterijumima na osnovu čega je svaki projekat dobio najviše 10 od ukupno 110 bodova.
Ministarstvo je pre objavljivanja preliminarne rang-liste svim rukovodiocima projekata dostavilo bodovne opsege istraživača i uputilo im poziv da ukažu na eventualne greške i nepravilnosti.
Od 878 prijavljenih projekata, Ministarstvo će finansirati 780, što čini 89 odsto svih prijavljenih projekata.
Od prihvaćenih projekata 51 odsto čine projekti osnovnih istraživanja (sa 44 odsto svih istraživača), 32 odsto projekti tehnološkog razvoja (sa 28 odsto istraživača), a 14 odsto su projekti integralnih i interdisciplinarnih istraživanja (sa 28 odsto istraživača).
Konkursom je uvedena i nova kategorija projekata kojom rukovode istaknuti mladi istraživači, navodi se u saopštenju i dodaje da će od 25 prijavljenih istaknutih mladih istraživača, čak 24 dobiti podršku resornog ministarstva za svoje projekte.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/opusteno/tehno-nauka/objavljeni-rezultati-konkursa-za-finansiranje-naucnih-projekata/

PREGLED STRUČNIH SKUPOVA ASOCIJACIJA IZ OBLASTI INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA

PREGLED STRUČNIH SKUPOVA ASOCIJACIJA IZ OBLASTI
INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA



Stručni skupovi

Organizator   Za 2009. godinu Za 2010. godinu Za 2011. godinu
MART
CEBIT
www.cebit.de

  3-8.mart Hanover 2-6.mart Hanover 1-5.mart Hanover
YUINFO
www.e-drustvo.org
 Informaciono društvo Srbije   8-11. mart
Kopaonik
3-6. mart
Kopaonik
6-9. mart
Kopaonik
ZITEH 10
www.itvestak.org.rs
Udruženje sudskih veštaka za informaicone tehnologije IT Veštak       5-6.mart Univerzitet Singidunum  
Smart Grid and Green Technologies
www.gartner.com
Gartner     16.mart hotel Continental Beograd

INFOTEH Jahorina 2010
www.infoteh.rs.ba/
Eletktrotehnički fakultet Istočno Sarajevo   18-20. mart Jahorina hotel Bistrica 17-19. mart Jahorina hotel Bistrica 16-18.mart Jahorina hotel Bistrica
Konferencija e-Razvoj
www.erazvoj.com
Udruženje e-Razvoj
      25.mart Beograd
APRIL
IDC IT Security Roadshow
www.idc-adriatics.com
  Expo 07. april
Beograd
hotel Hyatt Regency

  07.april Beograd  
Simpozijum E- trgovina
www.etrgovina.org


22-24. april
Palić
21-23. april
Palić
06-08.april Palić
TECHNOBANK
http://technobank.rs  
Asocijacija za računarstvo, informatiku, telekomunikacije i nove medije Srbije - ASIT Expo 07-08. april Beograd hotel Continental 14-15. april Beograd hotel Continental 13-14.april Beograd hotel Continental

 
Southeastern Europe Broadband
http://seebb2009.tninternational.com/
Technology Networking International - TNI Expo 28-30. april
kongresni centar Bernardin
Portorož
Slovenija

   
MAJ
INFORMATIKA
www.dis.org.rs
Društvo za informatiku Srbije - DIS   12. maj
Beograd
Beograski sajam
12.maj
Beograd
Beograski sajam
10.maj Beograd Beogradski sajam
CRM (Costumer Relationship Management) Conference
www.iteam.rs/crm2010.asp 
    08.oktobar Beograd hotel Hyatt Regency
12.maj Beograd hotel Zira
   
BISEC
www.bisec.rs
www.fit.edu.rs
Fakultet informacionih tehnolgija - FIT   25.maj
Beograd Narodna banka Srbije
25.maj
Beograd Narodna banka Srbije
25.maj Beograd Narodna banka Srbije
JUN
INFOTECH
www.infotech.org.rs
Asocijacija za računarstvo, informatiku, telekomunikacije, automatizaciju i menadžment - JURIT Expo 02-04 jun
Vrnjačka Banja
Kongresni Centar Zvezda
01-03.jun Vrnjačka Banja
Kongresni Centar Zvezda



 itSMF South East Europe Conference
www.itsmf.org.rs
 IT Service Management Forum - IT SMF
      01.jun Beograd Sava Centar
ETRAN konferencija
http://etran.etf.bg.ac.rs
 Društvo za elektroniku, telekomunikacije, računarstvo, automatiku i nuklearnu tehniku
  15-18.jun Vrnjačka Banja
7-11.jun Donji Milanovac
 6-9.jun Banja Vrućica (Teslić)
ITIL
www.gartner.com
 Gartner     08. jun
hotel Continental Beograd


IDC Security, Virtualization and Datacenter Roadshow 2010
www.idc-adriatics.com
  Expo 09.jun
hotel Hyatt Regency
Beograd
10.jun
hotel Hyatt Regency
Beograd


 
Kongres JISA
www.jisa.rs
Jedinstveni informatički savez Srbije – JISA Expo 07-13. jun
Herceg Novi
hotel Plaža
13-19.jun
Herceg Novi
hotel Plaža
12-18.jun Herceg Novi hotel Plaža
SEFICT
www.seficit.org
Jedinstveni informatički savez Srbije – JISA Expo 09-11.jun
Dubrovnik
hotel Excelsior
17-18.jun
Dubrovnik
hotel Excelsior
15.jun Dubrovnik hotel Excelsior
IT Star
www.starburs.org
Jedinstveni informatički savez Srbije - JISA  

16-17.jun Herceg Novi hotel Plaža
SNTPI – sistem naučno-tehnoloških i poslovnih informacija
www.juitikt.org.rs
Jugoslovensko Udruženje inženjera i tehničara za informaciono komunikacione tehnologije - JUITIKT   19-20. jun
FIT Fakultet informacionih tehnologija Beograd
    18-19.jun FIT Fakultet informacionih tehnologija Beograd
SEPTEMBAR
ARHIVINFO
www.arhivinfo.org.rs
Udruženje korisnika arhivskih tehnologija   15-18.
septembar
Zlatibor
14-17.
septembar
Tara, Hotel Omorika
13-16. septembar Tara, hotel "Omorika"
Elektronsko učenje na putu ka društvu znanja
http://eucenje.metropolitan.edu.rs 
Univerzitet Metropolitan
SANU
    16-17. septembar
Univerzitet Metropolitan Beograd
16. septembar
Univerzitet Metropolitan Beograd
INFOFEST
www.infofest.com
Biznis link Expo 27.sept.-03.oktobar
Budva
26.sept-02.oktobar
Budva
25.sept-01.oktobar ili 2-8. oktobar,
Budva
NEUREL
neurel.etf.bg.ac.rs
Elektrotenički fakultet u Beogradu  
23-25.septembar
Beograd Elektrotehnički fakultet
   
OKTOBAR
eTALK konferencija
www.euroitforum.com
Udruženje Euro IT Forum,
Kompanija MFC
      13-15.oktobar
hotel Patria,
Subotica

oktobar

ISDOS e-Governance
www.e-drustvo.org

Informaciono društvo Srbije   06-07. oktobar
Beograd
Sava Centar
21.oktobar
Beograd
Sava Centar



ECDL konferencija
www.jisa.rs
Jedinstveni informatički savez Srbije – JISA   08-10. oktobar
Beograd
hotel Continental

   
Geo Info
www.sgs.org.rs
Savez geodeta Srbije  
21-22.oktobar
Dom "Nikola Tesla", Beograd
   
eCom konferencija GS1
www.gs1yu.org
Udruženje za GS1 standarde i rešenja – GS1 Srbija  

oktobar Beograd  
IDC Business Intelligence Roadshow
www.idc-adriatics.com
  Expo 22.oktobar
Beograd
hotel Hyatt Regency
26.oktobar
Beograd
hotel Hyatt Regency


   
Smart e-Government
www.asit.org.rs
Asocijacija za računarstvo, informatiku, telekomunikacije i nove medije Srbije - ASIT Expo 27-28. oktobar
Beograd
hotel Continental
27-28.oktobar
Beograd
hotel Continental
20-21.oktobar Beograd hotel Continental
NOVEMBAR
DATUM
Savremena IT infrastruktura
www.datum.rs
MINECO Computers Expo

   
Gartner Symposium/ITxpo
 Gartner     08-11. novembar
Cannes, France
7-10. novembar
Cannes, France
SINERGIJA
www.mssinergija.net
Microsoft Beograd Expo 17-19. novembar
Beograd
Sava Centar
15-19. novembar
Beograd
Sava Centar


 
TELFOR
www.telfor.org.rs
Društvo za telekomunikacije, Elektrotehnički fakultet u Beogradu, IEEE Serbia and Montenegro COM Chapter Expo 24-26. novembar
Beograd
Sava Centar
23-25. novembar
Beograd
Sava Centar
22-24. novembar
Beograd
Sava Centar

 
Cisco Expo
www.cisco.com/web/YU/expo2010/index.html
  Expo 10-11. novembar
Beograd
Hotel Hyatt
07-08. decembar
Beograd
Hotel Hyatt


 
DECEMBAR
DISKOBOLOS
www.datum.rs
Jedinstveni informatički savez Srbije – JISA Expo 22. decembar
Beograd
hotel Continental
  22. decembar
Beograd,
hotel Continental
22.decembar
Beograd,
hotel Continental



 

IKT ASOCIJACIJE


 
Jedinstveni informatički savez Srbije
www.jisa.rs
 
Asocijacija za računarstvo, informatiku, telekomunikacije i nove medije Srbije
www.asit.rs
 
Asocijacija za računarstvo, informatiku, telekomunikacije, automatizaciju i menadžment
www.jurit.rs
 
Društvo za informatiku Srbije
www.dis.org.rs
 
Jugoslovensko Udruženje inženjera i tehničara za informaciono komunikacione tehnologije
www.juitikt.org.rs
 
Udruženje sudskih veštaka za informacione tehnologije
www.itvestak.org.rs
 
Udruženje korisnika arhivskih tehnologija
www.arhivinfo.org.rs
 
Udruženje za GS1 standarde i rešenja
www.gs1yu.org
 
IT Service Management Forum
www.itsmf.org.rs
Društvo za informacione sisteme i mreže www.e-drustvo.org
 
Udruženje e-Razvoj

www.erazvoj.com
   eTALK konferencija www.euroitforum.com