среда, 29. децембар 2010.

10 trendova koji će oblikovati svet u 2011. godini

JWT, svetski poznat marketinški i komunikacijski brend, objavio je svoju, šestu po redu, godišnju prognozu ključnih trendova koji će upravljati ili značajno uticati na ponašanje potrošača u predstojećoj godini. JWT prognoza 10 trendova za 2011. godinu rezultat je kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja sprovedenog tokom godine za potrebe rada agencije. Prognoza uključuje podatke preko 50 JWT planera iz 24 zemalje sveta i intervjue sa stručnjacima i uticajnim profesionalcima iz sektora maloprodaje, medija, tehnologije, gejminga, urbanog planiranja, psihologije i obrazovanja.
Prema prognozi, u 2011. godini sve više brendova će primenjivati gaming mehanizme u neuobičajenim oblastima, u cilju kreiranja iskustva brenda kod potrošača, umesto pređašnjeg tradicionalnog reklamiranja proizvoda. Pored toga, oglašavanje će se značajno proširiti na Internet pokušavajući da usmeri potrošače ka obrascima koji su važili pre recesije. Kompanije će pokušavati da profitiraju i tako što će omogućavati potrošačima manje obavezujuće uslove kupovine.
Ostali ključni trendovi citirani u izveštaju uključuju:
• Maloprodaja kao Treće mesto: Objekti maloprodaje sve više će služiti kao “treće mesto” u našim životima, posle kuće i posla, i oni će samo delimično biti u vezi sa šopingom. Kako sve više ljudi kupovinu obavlja online ili preuzima digitalne verzije fizičke robe, kupovina postaje stvar iskustva, jedinstvenog ambijenta i usluge, isto koliko i stvar trgovine.
• Eat, Pray, Tech: Ako postoji jedna kategorija kojoj se potrošači potpuno predaju, to je tehnologija. Širom sveta, hi-tech uređaji i usluge (i veštine korišćenja istih) brzo postaju integralni deo ljudi, kao hrana i odeća. U međusobno povezanom, tehnologijom omogućenom i vođenom tržištu, poslednja tehnologija biće više od pukog luksuza ili grešnog zadovoljstva.
• De-Teching (De-tehnologizacija): Sve više ljudi će izabrati da barem privremeno ostane izlogovano, ili da se postepeno uključuje u tehnološke aktivnosti, da bi se ponovo angažovali u fizičkoj realnosti i održali veću mentalnu efikasnost.
“Kako uređaji postaju sve dublje utisnuti u ljudske živote, tako tehnologija postaje ključni imetak i sredstvo za ovladavanje svetom. Kako Internet i naši gedžeti evoluiraju, tako stižemo do tačke gde se sajber i realni svet prepliću, s tim da digitalni svet postaje sve više personalizovan za individualne korisnike”, izjavila je En Mek, direktorka proučavanja trendova u JWT. “Ali, kako naša zavisnost o tehnologiji raste, tako će rasti i naša želja da se izlogujemo ili usporimo, barem privremeno.”
Maja Olić, direktorka SMJWT Beograd, želeći da istakne specifičnosti tržišta Srbije u odnosu na nadolazeće promene je dodala:
“Trendovi za 2011. godinu u Srbiji se dosta razlikuju od svetskih. Po našem mišljenju osnovni su:
1) emotivna komunikacija i identifikacija sa potrošačima
2) pomeranje fokusa sa kampanje na uspeh kampanje – klijenti će biti sve racionalniji, a kampanje emotivnije
3) strateški pristup, umesto dosadašnjeg taktičkog
4) umesto brend imidža, komuniciraće se iskustvo brenda, tj. potrošači će sve više učestvovati u građenju brendova
5) transparentnost svih procesa u marketingu”
Među trendovima koje je JWT predvideo za prethodnu godinu su i: Sve bazirano na lokaciji, eksplozija servisa koji uređuju podatke iz mobilnih telefona baziranih na lokaciji ili prepoznavanju lokacije; Mobilni uređaj je centar za sve, smart telefoni i ostali aparati postaju poželjna platforma za digitalnu aktivnost; Mali pokret, preusmeravanje sa “veće je bolje” na “sve od kuće, preko auta, do mobilne tehnologije” i Radikalna transparentnost, “ništa za sakriti” etos koji se zapaža u određenim online oblicima ponašanja.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/trziste/10-trendova-koji-ce-oblikovati-svet-u-2011-godini/

Epson podržao izložbu fotografija iz čuvenog srpskog filma “Ko to tamo peva”

Kompanija Epson, zajedno sa svojim ekskluzivnim distributerom kompanijom BS Procesor, podržala je izložbu fotografija sa snimanja čuvenog srpskog filma ”Ko to tamo peva”.  Fotografije su izložene u galeriji RTS-a od21-31. decembra, povodom 30 godina od snimanja ovog kultnog filma.
Na izložbi pod nazivom ”Moj pogled: sa druge strane kamere”, prikazane su autentične, crno-bele fotografije autora Rodoljuba Jovanovića,skenirane sa crno-belog filma, na Epson Perfection V750 Pro skeneru i odštampane na Epson Stylus Pro 11880 štampaču velikog formata.
“Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo da podržimo izložbu fotografija sa snimanja filma “Ko to tamo peva” “Izjavio je g.din Marko Jovanović, predstavnik kompanije Epson za Srbiju. “ Ovaj film pored toga što nam svima mami osmehe, je i vrhunsko delo srpske kinematografije, o čemu svedoči da je i posle 30 godina još uvek aktuelan i zanimljiv svim gledaocima.”
Brojne ličnosti iz svetafilma, glumci, režiseri, direktori fotografije, prisustvovali su otvaranju ove izložbe. Za samog autora, bile su brojne reči hvale, među kojima se ističe i izjava profesora Slobodana Šijana, režisera filma – “ Tako sam naučio još jednu važnu lekciju iz našeg filmskog zanata: da volim dobrog, pasioniranog filmskog fotografa, koji će nam ostaviti u amanet ono što nam je odstavio RodoljubJovanović – fotografije prizora iz filma koje prenose sam duh našeg filma ali i mnoštvo fotografija koje čuvaju svedočanstva o njegovom nastajanju”

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/hardware/digital-foto/epson-podrzao-izlozbu-fotografija-iz-cuvenog-srpskog-filma-o-to-tamo-peva%E2%80%9D/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Infostud i ProCredit banka započeli zajednički projekat besplatne podrške preduzetnicima

U cilju povećanja svesti o značaju ljudskih resursa i vođenja računa o zaposlenima, ProCredit banka i kompanija Infostud započele su zajednički projekat praktične podrške u oblasti upravljanja timovima u malim i srednjim preduzećima u Srbiji. Naime, oko 7000 malih i srednjih preduzeća, klijenata ProCredit banke, kao novogodišnji poklon dobiće 6 meseci besplatnog pristupa HR znanjima, stručnom sadržaju o radu sa ljudima i vođenju zaposlenih, na sajtu za poslodavce, mojtim.infostud.com: http://mojtim.infostud.com/hr-znanja/.
Na ovaj način, firme će imati pristup velikom broju korisnih informacija o vođenju ljudi – čak 150 HR alata i 100 HR saveta, ali i pomoć konsultanta za ljudske resurse, za konkretne probleme sa kojima se susreću u svom radu. To podrazumeva da će moći da koriste aktuelna znanja o, recimo, vođenju intervjua za posao, proceni radne uspešnosti zaposlenih, pospešivanju timskog rada ili uspešnom rešavanju konflikata, ili pak da koriste alate za testiranje kandidata, šablone ugovora i pregled zakonskih propisa, obrasce za obračun zarada ili praćenje učinka zaposlenih i slično.
Direktorka Infostuda, Branislava Gajić, kaže da dobro vođenje ljudi i korišćenje savremenih HR praksi pozitivno utiče na poslovanje samog preduzeća, ali i na opštu poslovnu klimu u zemlji, te je potrebno da pristup znanjima za efikasno upravljanje zaposlenima dobije što više kompanija. “Većina malih i srednjih preduzeća nema zaposlene koji se bave HR-om tj. ljudskim resursima ili nema dovoljno informacija na ovu temu, zbog čega im pristup našoj HR bazi može vrlo koristiti. A čak i velike firme koje imaju HR sektore, kroz korišćenje gotovih saveta, obrazaca i savremenih alata sa našeg sajta, ostvaruju veliku uštedu vremena i energije”.
“Tokom skoro decenije bliske saradnje sa nizom malih i srednjih preduzeća, uverili smo se u sposobnosti i spremnost naših preduzetnika da se suoče sa izazovima. Isto tako, uverili smo se da imaju potrebu za znanjima i veštinama upravljanja procesima u različitim oblastima poslovanja. Potvrda toga su bila i dva izuzetno posećena seminara za preduzetnike, na temu kriznog menadžmenta i delegiranja i komunikacije, koje smo organizovali u proteklih godinu dana. Zato smo uvereni da će i sadržaji na temu rada sa ljudima naići na interesovanje i nadam se da će im koristiti u daljem radu i omogućiti im da dodatno unaprede svoje poslovanje” – izjavio je predsednik UO ProCredit Banke Borislav Kostadinov.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/infostud-i-procredit-banka-zapoceli-zajednicki-projekat-besplatne-podrske-preduzetnicima/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Bespilotna letelica kojom se upravlja s mobilnog telefona

Obrada ogromnog broja polaznih podataka koji stižu od takve letelice – u režimu realnog vremena je tražila jedinstveni matematički program, koji su razradili  postdiplomci Peterburškog univerziteta.   Prednost projekta se sastoji u tome što smo u  bespilotnu letelicu  tešku 2 kilograma smestili funkcionalni kompouter, – nastavlja Oleg  Graničin.

Bespilotna letelica sa rasponom krila od dva metra kojom se upravlja sa zemlje pomoću mnogofunkcionalnog mobilnog telefona – taj jedinstveni zadatak su rešili postdiplomci Sankt-Peterblurškog državnog univerziteta.  Debitanti male avijacije Natalija Graničina i Konstantin Amelin ne samo su razradili specijalni matematički program sistema upravljanja već i  sproveli uspešne probe te letelice.
U proleće smo dobili grant od državnog ruskog fonda Bortnika koji podržava  mala naučno-tehnička preduzeća. U decembru je rad bio završen, – kaže naučni rukovodilac projekta Oleg Graničin.
“Nedavno smo referisali o tom projektu na Konferenciji u Americi, u Atlanti. Ona se zove SDS-2010. Tamo je projekt bio priznat veoma uspešnim. On ima dva aspekta. S jedne strane, pruža mogućnost i instrumente za probe novih algoritama upravljanja složenim sistemima kao što su avioni. Sa druge strane, nadamo se da će to biti uspešan komercijalni projekat jer avion ima malu cenu koštanja, a velike mogućnosti.”
Sam kompjuter se uklopio u težinu od 75 grama. Prirodno, ostaje 500 grama za još nešto korisno. To mogu da budu vileokamera radi snimanja teritorije, infracrveni indikatori koji mogu da  traže požare, reaguju na povećanje temperature.
Brzina bespilotne letelice iznosi 60 kilometara na sat, daljina leta 200 kilometara. Teško je preceniti potražnju za takvim aparatima. To može da bude traženje korisnih ruda, kao i ljudi koji su se izgubili  prilikom zimskog ribolova, monitoring i prognoziranje tehnogenskih katastrofa, plansko patroliranje šuma. Kako je istakao Oleg Graničin, stvaranje sistema upravljanja bespilotnim letelicama je nacionalni pravac međufakultetske laboratorije Sprint. Ona je organizovana u partnerstvu s Intel, te se bavi razradom mobilnih dodataka za procesore te kompanije. (Glas Rusije)

четвртак, 23. децембар 2010.

Upotreba digitalnih knjiga kao „kulturnog genoma“

Istraživači su razvili nov pristup učenosti korišćenjem približno četiri odsto svih knjiga koje su ikad objavljene kao digitalnog „fosilnog traga“ ljudske kulture. Prateći učestalost kojom se određene reči pojavljuju u knjigama tokom vremena, naučnici sad mogu tačno da odrede brojne kulturne i istorijske trendove.
Harvard, Google, Encyclopaedia Britannica i American Heritage Dictionary mogu se podičiti naučnicima koji učestvuju u ovom velikom projektu. Svoj pristup ‒ koji su nazvali „kulturomika“ zbog analogije s genomikom ‒ iskoristili su kako bi stekli uvid u razne teme, kao što su ljudsko kolektivno sećanje, usvajanje tehnologije, trajanje slave i uticaj cenzure i propagande.
Ceo projekat čini približno pet miliona i dvesta hiljada knjiga, što je više od ukupno petsto milijardi reči. Približno sedamdeset dva odsto tekstova je na engleskom jeziku, dok su manji segmenti na francuskom, španskom, nemačkom, kineskom, ruskom i hebrejskom. To je najveća količina podataka u istoriji, ističu istraživači. Da je napisan u ravnoj liniji, mogao bi da se protegne deset puta do meseca i natrag.
Između ostalog, istraživanje je otkrilo sledeće zanimljivosti u prošla dva veka:
● Čovečanstvo brže zaboravlja prošlost sa svakom novom godinom. Tim s Harvarda i Gugla pratio je učestalost kojom se javljala svaka godina od 1875. do 1975. Otkriveno je da se prošlost spominje mnogo ređe nego u devetnaestom veku. Podsećanje na 1880. godinu opalo je tek 1912 ‒ čak trideset dve godine kasnije, ali spominjanje 1973. dvostruko je opalo već 1983.
● Inovacije se šire brže nego ikad. Recimo, inovacije s kraja devetnaestog veka širile su se dvostruke brže nego početkom veka.
● Savremene slavne ličnosti su mlađe i slavnije nego njihovi prethodnici iz devetnaestog veka, ali im slava brže prolazi. Slavne ličnosti rođene pedesetih godina dvadesetog veka u proseku su postajale slavne s dvadeset devet godina, dok su početkom devetnaestog veka dostizale slavu tek s četrdeset tri. Njihova slava je mnogo veća nego ranije, ali i mnogo brže bledi.
● Najpoznatiji glumci ranije postaju slavni (oko tridesete godine) od najpoznatijih pisaca (oko četrdesete) i političara (posle pedesete). Ali strpljenje se isplati. Najpoznatiji političari daleko su čuveniji od najslavnijih glumaca.
● Kultoromika je dobro oruđe za otkrivanje cenzure i propagande. Recimo, jevrejski umetnik Mark Šagal samo je jednom spomenut u čitavom nemačkom korpusu od 1936. do 1944, iako se njegova slava petostruko povećavala u knjigama na engleskom jeziku. Slično je u Rusiji s Lavom Trockim i Kini s Trgom Tjenanmen.
● Frojd je dublje usađen u našu kolektivnu podsvest od Galileja, Darvina i Ajnštajna.
Izvor: Science Daily
Preuzeto sa: http://www.pcpress.info/info/research/upotreba-digitalnih-knjiga-kao-kulturnog-genoma/

Najveći softverski promašaji u 2010. godini

Na vrhu spiska softverskih promašaja u 2010. godini zbog kojih bi inženjeri trebalo da lupaju glavom o sto jeste konstruktorska greška na kočnicama proizvođača automobila Tojota i BMW, koja je dovela do povlačenja hiljada modela. Odmah za njom sledi softverska greška u registru organa za doniranje u Velikoj Britaniji, što je dovelo do pogrešnog uklanjanja nekoliko organa. Ne treba zaboraviti ni grešku u softveru koja je izazvala odlaganje novog sistema trgovanja na londonskoj berzi zato što je deset hiljada GPS prijemnika bilo u kvaru čitave dve nedelje. Kao ni sistemski propust engleske kompanije HMRC za onlajn poreske prijave, zbog kog mnogi obveznici nisu mogli da pošalju svoje prijave.
Među najgorim aplikacijama izdvaja se ona koja je omogućavala korisnicima da daunloduju Musolinijeve govore. Pomenuta aplikacija bila je kratkog veka pre nego što je povučena. A za najgori svetski servis proglašen je AwesomeneesReminders.com, gde za četrdeset pet dolara mesečno svakog dana možete očekivati poziv od prave osobe koja će vas podsetiti koliko ste sjajni.
Izvor: IT World
Preuzeto sa: http://www.pcpress.info/softver/najveci-softverski-promaaji-u-2010-godini/

уторак, 21. децембар 2010.

Srbija će se još odlučnije boriti protiv piraterije


Ministar trgovine i usluga u Vladi Republike Srbije Slobodan Milosavljević prisustvovao je danas u reciklažnom centru “Božić i sinovi” (BiS) početku uništavanja 120.000 piratskih diskova, koje je tržišna inspekcija zaplenila od 2007. do 2009. godine.
Milosavljević je istakao da je zaplena tih nosača slike i zvuka deo standardnih aktivnosti tržišne inspekcije u cilju suzbijanja piraterije, borbe za zaštitu intelektualne svojine i prava, ali i za zdravlje stanovništva jer su svi materijali u zaplenjenoj robi nepoznatog zdravstvenog kvaliteta.
On je naglasio da Srbija u narednom periodu mora upravo u ovim oblastima da postigne veći napredak i to ne samo zbog ispunjavanja evropskih i svetskih standarda već i zbog zaštite domaće kinematografije i muzičke industrije i obezbeđivanja ravnopravne konkurencije.
Ministar je podsetio na to da su, u saradnji sa firmom “Nike”, o njihovom trošku u toku ove godine uništeni falsifikovani proizvodi te firme – 1.704 komada sportske odeće i 4.151 par sportske obuće.
Ministarstvo trgovine i usluga je, kako je dodao, finansiralo uništavanje krivotvorenih proizvoda “Marbo produkta” – 33.477 kesica, odnosno 1.560 kilograma čipsa.
Do novembra ove godine usvojeno je 46 zahteva za zaštitu prava intelektualne svojine i oduzeto je 39.592 piratskih CD-ova pri redovnim kontrolama ulične i nelegalne prodaje, najvećim delom u Beogradu, Novom Sadu i Vranju, rekao je Milosavljević.
Po zahtevu nosioca prava, oduzeto je više od 1.000 komada falsifikovanih igračaka “Gormiti”, više od 2.000 komada pića “Gorki list” i više od 600 pari obuće “Skechers”, naveo je on.
Milosavljević je izrazio zahvalnost prisutnim predstavnicima Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu i Američke privredne komore i Privredne komore Srbije na pomoći da se sve obavi na najbolji način i najavio još odlučniju borbu protiv ovakve vrste kriminala.
Otpravnik poslova Ambasade SAD u Beogradu Erl Licenberger rekao je da Srbija godišnje gubi 19 miliona dolara zbog piraterije i ukazao na potrebu zajedničke borbe protiv te pojave koja loše utiče na ekonomiju zemlje.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/antipiraterija/srbija-ce-se-jos-odlucnije-boriti-protiv-piraterije/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Ostvarena brzina od 42 Mbps u HSPA tehnologiji


Mobilni širokopojasni pristup na osnovu HSPA tehnologije nastavlja da se  razvija. U svetu koji karakteriše stalna potražnja za većim brzinama, vodeći operatori žele da nadograde mreže sa ciljem da korisnicima omoguće bolji doživljaj. Vodeći operatori nedavno su prisustvovali Ericssonovoj demonstraciji njegove najnovije tehnologije za mobilni širokopojasni pristup, HSPA Evolution uz brzinu od 42 Mbps, u blizini Stockholma, Švedska. Ovo je prvi put u Svetu da je ovakva brzina postignuta na komercijalno dostupnim proizvodima. Do ove demonstracije najveća brzina iznosila je 28 Mbps.
Veće brzine korisnicima omogućuju pravi doživljaj trenutnog pristupa željenim sadržajima. Nova dual carrier tehnologija može se implementirati samo nadogradnjom softvera i udvostručuje brzinu korisnicima u ćeliji mobilne mreže, čak i korisnicima na ivici ćelije gde su najčešće niže performanse. Ovo će takođe povećati kapacitet te će operatori moći isporučiti više gigabajta po baznoj stanici i tako smanjiti troškove isporuke mobilnog širokopojasnog pristupa korisnicima.
Komercijalno dostupan hardver i softver korišćen je uz prvi komercijalni chipset za dual carrier tehnologiju brzine 42 Mbps. Prosečna brzina downloada koju su korisnici postigli u probnom radu bila je izvrsnih 41,5 Mbps. 42 Mbps je vršna brzina downlinka mreže. Realne brzine downloada koje korisnici ostvaruju su manje i mogu varirati u zavisnosti o zagušenju, udaljenosti od bazne stanice, lokalnih uslova, hardvera, softvera i drugih faktora.

Preuzeto sa:  http://www.personalmag.rs/mobile/ostvarena-brzina-od-42-mbps-u-hspa-tehnologiji/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

понедељак, 20. децембар 2010.

Informacije o sudovima i predmetima od danas dostupni na sajtu sudova Srbije

Državni sekretar Ministarstva pravde Vlade Republike Srbije Slobodan Homen izjavio je danas da građani Srbije i sve zainteresovane stranke od danas mogu putem interneta da saznaju informacije o mreži sudova i ostvare uvid u tok predmeta u osnovnim, višim i privrednim sudovima u Srbiji.
Homen je puštajući u rad novi portal sudova Srbije istakao da je uvid javnosti u informacije o sudovima i informacije o predmetima moguć putem sajta sudova Srbije. (www.portal.sud.rs)
Rad portala omogućen je nakon uvođenja programa za automatizovano vođenje predmeta u 34 osnovna i 26 viših sudova u Srbiji, kao i u privrednim sudovima, dodao je on.
Državni sekretar je ukazao na to da se u bazi nalazi 890.000 nerešenih predmeta u osnovnim, višim i privrednim sudovima i naglasio da će se baza dnevno ažurirati.
Tokom sledeće godine, kako je najavio, i u drugostepenim sudovima biće uvedeno automatizovano vođenje predmeta.
Prema njegovoj oceni, otvaranjem portala zaposleni u sudovima neće biti preopterećeni komunikacijom sa strankama čime se bitno povećava brzina komunikacije između sudova i stranaka.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/informacije-o-sudovima-i-predmetima-od-danas-dostupni-na-sajtu-sudova-srbije/

Megatrend i Microsoft potpisali ugovor o saradnji

MEGATREND UNIVERZITET I MICROSOFT potpisali su u ponedeljak Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ovim ugovorom 26 hiljada studenata Megatrend univerziteta stiče mogućnost da tokom studiranja koristi Microsoft programe Windows 7 i Office 2010 na fakultetu i kod kuće. Na ovaj način, sistem nastave na Megatrend univerzitetu biće znatno unapređen i osavremenjen.

Ugovor su potpisali prof. dr Mića Jovanović, rektor Megatrend univerziteta, i Pjerpaolo Taljente, direktor Microsofta za saradnju s javnim sektorom za region centralne i istočne Evrope.

Jovanović je ovom prilikom izjavio da je Megatrend univerzitet sa svojih 26.000 aktivnih studenata na svim fakultetima i visokim školama treći među četrnaest postojećih univerzitea u Srbiji, odmah iza dva državna – beogradskog i novosadskog. „Kao lider u obrazovanju, Megatrend nastoji da svojim studentima približi nove informatičko-tehnološke trendove i ide u korak sa savremenom tehnologijom, ostvarujući saradnju sa svetskim liderima u ovom polju. Na ovaj način smo prvi u Srbiji omogućili studentima najsavremeniji način studiranja“, istakao je Jovanović.

Pjerpaolo Taljente rekao je da je Ugovor o saradnji sa Megatrend univerzitetom najveći ugovor potpisan sa nekom akademskom ustanovom u ovom delu regiona i četvrti koji je potpisan u Evropi. „Primenom ove savremene softverske infrastrukture, nastava na Univerzitetu biće značajno unapređena, a učenje olakšano. Mi u kompaniji Microsoft verujemo da su mladi ljudi budućnost svake zemlje i da je ulaganje u unapređenje obrazovnog sistema dobar put za razvoj Srbije.“ (M.V)

Preuzeto sa: http://www.mikro.rs/main/index.php?q=vest&ID=14260&rss=1

Nokia-Siemensu odobrena kupovina Motorole

Evropska komisija odobrila je finsko-nemačkom proizvođaču telekomunikacione opreme “Nokija-Simens netvorks” kupovinu akcija američke kompanije “Motorola” za više od milijardu dolara.
U Komisiji, koja je izvršni organ Evropske unije, ocenjeno je da ta transakcija ne ugrožava konkurenciju, preneli su francuski elektronski mediji. U saopštenju se ističe da se palete proizvoda dve kompanije u velikoj meri dopunjavaju, tako da će nova grupacija i dalje biti suočena sa određenim brojem jakih konkurenata. Komisija je navela i da tržišta opreme za mobilne mreže funkcionišu po principu ponuda i da ih karakterišu zahtevni klijenti, što će onemogućiti da približavanje dvaju kompanija ugrozi konkurenciju.
“Nokija-Simens” treba da kupi za 1,2 milijarde dolara većinu “Motorolinih” poslova vezanih za proizvodnju bežične opreme, navedeno je u sporazumu dvaju kompanija objavljenom u julu. Transakcija treba da omogući finsko-nemačkoj kompaniji da konsoliduje svoje drugo mesto u svetu na tržištu telekomunikacione opreme, iza švedskog “Eriksona”. (TVAvala)

субота, 11. децембар 2010.

USDA je prva agencija US vlade koja je prešla na Microsoft cloud rešenje

Aeričko ministarstvo poljoprivrede, najavilo je 8. decembra ove godine da prebacuje postojiećih 120.000 korisnika u 21 e-mail sistemu na Microsoft Online Service. Taj potez je uslovio kulminaciju napora direktora Cris Smith-a da unapredi razmenu podataka između zaposlenih, smanji troškove i poveća produktivnost radnika. Prelazak na novu tehnologiju je zasnovan na postojećoj infrastrukturi i omogućava USDA da i dalje jednostavno ulađu i proširuju internet zasnovana rešenja u okviru agencije.

Izvor: Microsoft

петак, 10. децембар 2010.

Srbija će do sredine 2012. dobiti novi superkompjuter “Plavi Dunav”

Laboratorija u kojoj će biti smešten nalaziće se u Bloku 39 u Novom Beogradu i u nju će biti investirano oko deset miliona evra”, kaže za “24 sata” dr Aleksandar Bogojević, koji je zajedno sa svojim kolegama sa Instituta za fiziku dr Aleksandrom Belićem i dr Antunom Balažem inicirao ovaj projekat.


paradox v Srbija će do sredine 2012. dobiti novi superkompjuter Plavi Dunav 

U Institutu već postoji superkompjuter – “Paradoks”, koji ima više od 1.000 procesora i 40.000 gigabajta za skladištenje podataka. Ovaj računar deo je šire mreže, tako da je 128 njegovih procesora rezervisano za potrebe Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi.
- Pre pet godina počeli smo realizaciju evropskog okvirnog programa. Bili smo veoma ambiciozni, pa smo ostvarili znatno bolji rezultat nego što smo očekivali. Potom smo sklopili naš superračunar, koji prelazilazi potrebe Instituta i opslužuje čitavu akademsku mrežu – objašnjava dr Bogojević i ističe da je Srbija postala regionalni centar za superkompjuting:
- Što se nauke tiče, zapadni Balkan važi za najbolji primer saradnje u čitavoj Evropi. Naši stručnjaci postavili su superračunare u Albaniji, BiH, Moldaviji i Gruziji.
Stečeno iskustvo Institut će iskoristiti za rad na “Plavom Dunavu”, koji će imati primenu u različitim oblastima – arheologiji, mašinstvu, klimatologiji, poljoprivredi…
- Zahvaljujući “Plavom Dunavu” moći ćemo da kontrolišemo bezbednost naših mostova i puteva. Ako neki most ima pukotinu, superračunar može da predvidi tok njenog širenja i dati nam precizan podatak da li i kad ga treba zatvoriti – objašnjava dr Blagojević.
Superkompjuter može i da predvidi tok klimatskih promena, odredi koja je najidealnija oblast za sadnju poljoprivrednih kultura, a biće upotrebljen i za očuvanje srpske kulturne baštine.
- Nitratni filmovi u Kinoteci veoma se zapaljivi. Spasićemo ih prebacivanjem u digitalni format i ujedno omogućiti svima da ih gledaju preko interneta, što sada nije slučaj – zaključuje dr Bogojević.
U superkomjuting centru u Barseloni radi 17 Srba
TALENAT – Naši mladi stručnjaci rade i u Superkompjuting centru u Barseloni. Od ukupno 200 zaposlenih, 40 su stranci, a među njima je čak 17 Srba. U Srbiju se, prema Bogojevićevim rečima, u poslednje vreme vratilo dosta mladih naučnika, među kojima je i Nenad Vukmirović, koji je nedavno završio postdiplomske studije na prestižnom univerzitetu Berkli. “Svi naši saradnici su se školovali ili proveli veći deo svoje karijere u inostranstvu. Oni imaju malo drugačiji pogled na svet i veoma su stručni u svojim oblastima”.

(izvor: 24sata)

DinaCard se prihvata i u inostranstvu

Posle sedmogodišnjeg rada i blizu 150 miliona uspešnih plaćanja i podizanja gotovine u Srbiji, nacionalna platna kartica DinaCard prihvata se i u inostranstvu u više od 185 zemalja sveta zahvaljujući ugovoru koji su potpisali kompanija Discover Financial Services i Narodna banka Srbije. DinaCard platne kartice mogu da se koriste na mreži kompanije Discover Financial Services na više od 15 miliona prodajnih mesta i 700.000 bankomata za isplatu gotovine širom sveta.
DinaCard kartice koje se prihvataju i u inostranstvu moraju na poleđini imati logotipe prihvatnih mreža Discover Card, Diners Club International i PULSE. Korisnici koji žele da DinaCard karticu koriste i u inostranstvu treba da se obrate svojoj banci kako bi postojeću DinaCard karticu zamenili novom karticom s pomenutim logotipima na poleđini.
Banke koje su već krenule sa izdavanjem takvih DinaCard kartica su Razvojna banka Vojvodine, Agrobanka i Privredna banka Beograd. Do kraja januara 2011. godine, najveći broj banaka izdavalaca DinaCard kartica počeće sa izdavanjem kartica sa internacionalnom funkcionalnošću.
Discover Financial Services jedan je od najvećih izdavalaca kreditnih kartica u SAD. Njihova poslovna mreža se sastoji od Discover Network, s milionima prodajnih mesta i bankomata; PULSE, jedne od najvećih mreža bankomata u SAD, i Diners Club International, globalne mreže koja je prisutna u više od 185 zemalja sveta od 1950. godine.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-trgovina/dinacard-se-prihvata-i-u-inostranstvu/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Vetroelektrane i kod nas

Predstavnici američke firme „WePower“ predstavili svoju opremu za dobijanje energije i toplote iz energije vetra i sunca, a spremni i da otvore fabriku koja bi tu opremu proizvodila u Srbiji
Energija dobijena iz obnovljivih izvora kao što su sunce i vetar najsigurniji je način da se sačuva najbliža okolina, a klima na zemlji i ukupno stanje planete znatno popravi. Uz sve to, dobijanje energije iz prirodnih izvora je jeftinije nego što je iz elektrana, pa je to, svakako, motiv više, što se u mnogim zemljama stimuliše proizvodnja struje na solarni pogon ili putem vetro elektrana.
U Srbiji je ta proizvodnja u povoju i na ekperimentalnom nivo, ali mnogi su zaiteresovani za gradnju eketrana na vetar ili solarni pogon, a raste i interesovanje za plasman opreme neophodne za ovu proizvodnju. Jedna od takvih kompanija je i „WePower“ iz Kalifornije u SAD, čiji su predstavnici u Privrednoj komori Srbije domaćim stručnjacima pokazala šta sve nude od opreme za proizvodnju struje i toplote putem sunca i vetra.
Pozdravljajući goste Slobodan Petrović, sekretar Udruženja energetike i energetskog rudarstva Privredne komore Srbije, rekao je da u Srbiji sve više raste interesovanje za proizvodnju energije iz prirodnih izvora, a prvi pokušaji daju ohrabrujuće rezultate. Iskustva iz Amerike, u kojoj se velika količina energije proizvodi na ovaj način, mogu da budu dobar primer, pogotovo kada je reč o stimulacijama koje proizvođači i potrošači ove energije dobijaju. Jer, korišćenje solarne i energije vetra smanjuje ugljen dioksid u atmosferi koji snažno utiče na klimatska kretanja.
Strahinja Stefanović, predstavnik firme „WePower“ iz Kalifornije, rekao je da je ova firma zainteresovana za distribuciju proizvoda neophodnih u proizvodnji energije i toplote na solarni i vetro pogona, ali da tu nije kraj interesovanju:
-Želimo da u Srbiji napravimo fabriku u kojoj bi se proizvodila oprema za vetro elektrane i solarne ćelije, ali i druge neophodne proizvode. U svakom slučaju, Srbiju vidimo kao naš centar za tržište jugoistočne Evrope i kada je reč o distribuciji opreme iz Amerike i kada je o budućoj proizvodnji reč – objasnio je Strahinja Stefanović.
Više naših, budućih proizvođača energije iz obnovljivih izvora postavljali su brojna pitanja kada je o ovoj proizvodnji reč, a najviše su se interesovali za olakšice koje važe u SAD i nekim evropskim zemljama, upoređujući ih sa onim što nudi naša država.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/opusteno/tehno-nauka/vetroelektrane-i-kod-nas/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

понедељак, 6. децембар 2010.

Šta su radile generacije rođene sedamdesetih, šezdesetih, pedesetih…

Život je mnogo lakši zbog napretka tehnologije, ali seća li se iko kako smo živeli dok nisu postojali mobilni telefoni, laptopovi i internet? Kako li smo uopšte uspevali da se snađemo? Ali to nije bilo tako davno.
Mobilni telefon: Umesto da uspaničeno zovete ženu iz apoteke pre nego što kupite odgovarajući dečji sirup protiv kašlja, morali ste da pogađate. Ako biste se obreli u ozloglašenom susedstvu posle žurke, niste mogli da pozovete taksi, već ste morali da se molite da ne naletite na grupu loših momaka ili čopor pasa lutalica. U gimnaziji ste morali da skupljate hrabrost da pozovete simpatiju da izađe s vama umesto da samo pustite duhovit sms.
Laptop: Posao je ostajao na poslu!
Bankomat: Ako niste stigli na red u banci pre subote u jedan ili dva posle podne a treba da platite taksi u tri ujutru, našli biste se u nebranom grožđu. A možda biste dvaput razmislile pre nego što ste kupile one potpuno nepraktične cipele.
Internet: Izgleda da je život bio prilično dosadan pre toga.
iPod/mp3: Šetali smo po kraju sa soni vokmenom i slušali miksove s kaseta. I pri tom smo se osećali veoma važno!
Gugl pretraživač: Čekao nas je košmarni odlazak u biblioteku.
MMS: Manje ljudi je razmenjivalo fotografije na kojima su obnaženi.
HDTV: Nismo imali predstavu koliko naši omiljeni voditelji prosečno izgledaju. Niti smo mogli da vidimo boju pljuvačke fudbalera.
Fejsbuk: Bilo je lakše izbeći gledanje dosadnih foto-albuma prijatelja s njihovog poslednjeg letovanja ili prvog rođendana njihovog deteta. Čak smo morali da se obučemo i izađemo kako bismo se družili.
Bežični internet: Morali smo da razgovaramo s drugim ljudskim bićima kad bismo otišli u popularni kafić da popijemo kafu.
Onlajn naručivanje: Bili smo prinuđeni da trpimo razgovor s neljubaznim prodavačicama kako bismo kupile krpice.
Izvor: IT World

недеља, 5. децембар 2010.

Legalizujte softver na vreme

Poreska uprava Srbije pokrenula promotivnu akciju provere legalnosti softvera tokom decembra kako bi se smanjio nivo softverske piraterije. Od početka naredne godine, najavljene su oštrije kontrole. Direktor Poreske uprave, Dragutin Radosavljević, očekuje da će u naredne dve do tri godine nivo softverske piraterije u Srbiji biti smanjen na 50 odsto.
Srbija je u 2009. na samom dnu liste zemalja Evrope sa nivom piraterije od 74 odsto i od nje je gora samo Albanija. Prosek u zemljama Evropske unije je 35 odsto.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/legalizujte-softver-na-vreme/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Google Earth 6 sa boljom intergracijom StreetView-a

Google je juče predstavio novu verziju Google Earth softvera, a koja između ostalog donosi još bolju integraciju Street View-a. Google je Street View pdodao Google Earthu 2008. godine, ali da bi prikaz radio, korisnici su morali da ga svaki put aktiviraju, dok je sada Sada je Street View automatski integrisan u prikaz.
Od ostalih noviteta, Google je dodao funkciju trodimenzionalnog prikaza stabala, tako da je ceo ugođaj unutar Google Eartha sada mnogo prirodniji. Isto tako, pogled na neke od bitnih svetskih lokacija omogućuje jednostavan prikaz njihovog nekadašnjeg izgleda, putem niza originalnih istorijskih fotografija.
Pogledajte video koji će vam detaljnije prikazati sve novitete unutar Google Eartha 6, a koji je od juče dostupan za računare na Windows sistemima, operativni sistem OS X, i naravno Linux.






Windows 7 Marketplace stigao do 3000 aplikacija

Microsoft je objavio kako je Windows 7 Marketplace stigao do 3,000 aplikacija a da je na njihovoj izradi angažovano 15,000 programera.
Naravno, to je smešno kada se poredi sa ponudom koju imaju Apple, Android ili čak Nokia, ali je tempo rasta izuzetno visok. Poređenja radi, samo tri nedelje ranije, Windows 7 Marketplace je imao 1000 aplikacija, tako da se njihov broj uvećava za oko 90 svakog dana.
Naravno, trebaće mnogo vremena pre nego što se uhvati priključak sa drugim mobilnim operativnim sistemima, ali stvari deluje vrlo ohrabrujuće za Microsoft. Još samo da se smiluju i reše barem deo ograničenja koje sa sobom nosi Windows Phone 7.

Izvor : http://www.personalmag.rs/mobile/windows-7-marketplace-stigao-do-3000-aplikacija/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

AdriaTOPO 2.0 LITE – besplatna karta za ručne GPS uređaje

AdriaTOPO 2.0 Lite je osnovna topografska nerutabilna karta za Garmin GPS uređaje. Obuhvata: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.
AdriaTOPO 2.0 Lite sadrži visinski prikaz terena putem slojeva, a u kartu je uključen i digitalni model terena (DTM) koji omogućava izradu i pregled poprečnih (vertikalnih) profila trase.
U kartu su uključeni hidrografski podaci, nacionalni parkovi i parkovi prirode. U karti se nalazi 40.000 POI tačaka koje se mogu jednostavno pretraživati, bilo da se radi o izvoru, planinskom vrhu, naselju itd. Pretraga POI tačaka može se vršiti prema imenu (ili nekoj od reči iz imena), kategoriji tačaka ili udaljenosti od trenutne lokacije. Unete su neke planinarske i biciklističke staze.
Karta se može učitati, pregledavati i pretraživati na računaru pomuću besplatnog Garminovog programa BaseCamp. Pri tome trebate priključiti GPS sa učitanom kartom na računar ili ubaciti SD/micro ili SD karticu s učitanom kartom u čitač kartica.
Kartu možete besplatno skinuti na: http://garmin.com.hr/
Podržani uređaji:
- Kompletna serija eTrex-a koji podržavaju kartografiju
- Kompletna GpsMap serija ručnih uredaja
Zastupnik Garmin uređaja za Srbiju je InfoTeam.

недеља, 28. новембар 2010.

Universal i Fastbridge predstavili rezultate Wave istraživanja o uticaju društvenih medija na potrošače i robne marke

Od ukupnog broja ljudi koji su se pridružili zajednici neke robne marke, 72 posto ima pozitivniji stav prema određenoj robnoj marki, za 71 posto postoji veća verovatnoća da će kupiti tu robnu marku, 66 odsto se oseća vernijim robnoj marki, a 63 posto preporučuje drugima da se pridruže. Sve ove brojke su deo rezultata Wave istraživanja o društvenim medijima i odnosa korisnika i brendova na društvenim mrežama, koje su predstavile agencije Universal i Fastbridge.
Wave je najveće globalno istraživanje društvenih medija koje postoji od 2006. godine, a ove godine Srbija je prvi put imala priliku da učestvuje. Ovo istraživanje prikazuje i promene u komunikacionim tehnologijama, kao i načine na koje društvene mreže utiču na ponašanje njihovih korisnika.
Predstavljeni podaci su veliki izvor informacija za brendove koji žele da izgrade kontakte sa potrošačima, što omogućava agenciji Fastbridge bolje strateško planiranje medijskog prisustva na internetu uz mogućnost da se predvidi ponašanje potrošača.
„Istraživanje pod nazivom ‘Socijalizacija brendova’ sumira kompletnu globalnu sliku društvenih medija. Ovo je velika korist za brendove koji žele da se aktivaraju na polju društvenih mreža. Pravi je izazov identifikovati šta je to što korisnici društvenih mreža zaista žele. Rezultati Wave istraživanja pokazuju da duboko razumevanje ovih korisničkih potreba i želja jeste ključ za kreiranje uspešnih kampanja na društvenim medijima“, kaže Bojan Rendulić, direktor agencije Fastbridge.
Social Media Wave 5 – OCT2010 (Universal McCann)
Izvor: http://www.personalmag.rs/internet/internet-marketing/universal-i-fastbridge-predstavili-rezultate-wave-istrazivanja-o-uticaju-drustvenih-medija-na-potrosace-i-robne-marke/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Najčešće zamke na Internetu

ŠIKANIRANjE nije retka pojava koja može da zadesi korisnika Interneta i postoji pet jasnih pravila kako se ponašati u tom slučaju.
Kada neko šalje ružne poruke treba ih - ignorisati. Zatim, sa takvom osobom ne treba četovati. Nikada ne treba sebe optuživati kao razlog za loše ponašanje takve osobe. Kada neko počne da šalje ružne poruke, treba odmah obavestiti odraslu osobu od poverenja. Ružne poruke treba sačuvati kao dokaz.
Najbolji način da se izbegne šikaniranje na globalnoj mreži je stvaranje bezbednih profila i slanje slika isključivo osobama od poverenja. Pregršt korisnih saveta o bezbednom ponašanju na Internetu mogu se naći na sajtu www. kliknibezbedno.rs , a najvažniji su sledeći:
* Pri četovanju i slanju brzih poruka koristi sajtove za mlade, najbolje one koji imaju nekoga ko nadgleda sadržaj u sobama za četovanje.
* Nemoj slati poruke, slike i drugi materijal koji bi nekome mogao da naškodi.
* Ne prihvataj sastanke sa nepoznatim osobama, iako su to tvoji „drugovi sa interneta“, a o eventualnim sastancima uvek obavesti roditelje, jer se opreznost isplati.
* Nauči da odbijaš i da blokiraš poruke nepoznatih osoba.
* Ukoliko ništa ne radiš na Internetu, isključi se.

 Pozajmljeno sa: http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:309273-Najcesce-zamke-na-Internetu

субота, 27. новембар 2010.

Fujitsu mikro-server za veoma male firme

Fujitsu predstavlja novi PRIMERGY model mikro-servera, kojim i veoma mala preduzeća dobijaju priliku da rade na profesionalnoj centralizovanoj serverskoj tehnologiji. Na taj način spajaju se neophodan „mir u kući“ po pitanju funkcionisanja IT-ja, i poslovna brzina, po novoj, nižoj ceni. Novi Fujitsu PRIMERGY MX130 S1 predstavlja proboj tradicionalnog načina razmišljanja da malim preduzećima ili nisu potrebni profesionalni serveri, ili da ne mogu da ih priušte.
 Projektovan je na solidnoj i pouzdanoj AMD platformi za rad sa dokumentima, veb-servise i usluge štampe, za potrebe novootvorenih i veoma malih kompanija. PRIMERGY MX130 S1 je pogodan za konsolidovanje elektronskih resursa, veću efikasnost i fleksibilnost u deljenju podataka. PRIMERGY MX130 S1 je takođe isplativa alternativa deljenju vrednih poslovnih podataka preko „peer-to-peer“ mreža, sklonih čestim padovima, USB diskova koji se lako kradu ili preko interne elektronske pošte.

 Novi server postaje ulazni model u Fujitsu PRIMERGY x86 serversku familiju, ali bez kompromisa po pitanju kvaliteta ili performansi. Jednostavan za postavljanje i rad, PRIMERGY MX130 S1 omogućava uštede u troškovima posedovanja i tekućeg IT upravljanja. Ovaj model takođe nadmašuje osnovne modele mikro-servera drugih proizvođača zahvaljujući fleksibilnoj proširivosti.
 Skoro bešumnim radom PRIMERGY MX130 S1 takođe eliminiše problem buke, kao jednog od faktora koji često male firme sprečavaju da nabave server. Nivo buke u radu ovog servera je nivoa šapata, 19 dB, dok male dimenzije omogućavaju da se drži bukvalno bilo gde – recimo ispod stola.
 Uprkos malim dimenzijama i maloj ceni, modelu Fujitsu PRIMERGY MX130 S1 ne nedostaje snage za punu serversku podršku malim firmama, a takođe ostavlja i prostora za rast. Uređaj opciono dolazi sa Microsoft Windows Server 2008 R2 Foundation operativnim sistemom. Može da ima do 16GB profesionalne serverske memorije sa ECC karakteristikom korigovanja greške (error correcting), koja se lako nosi sa kancelarijskim primenama. Nadgradnja sistema je moguća u domenu kapaciteta memorije, prostora na hard-disku, dodatnih kartica i opcija za bekap – i veoma je jednostavna, prema potrebama posla.
 Kako bi se kvalifikovao za prestižan PRIMERGY brend servera, novi Fujitsu mikro-server takođe nudi karakteristike prisutne u kompletnoj PRIMERGY liniji, poput visoke energetske efikasnosti, 24×7 pouzdanosti i RAID opcija – što omogućava da se podaci dupliraju na odvojenim hard-diskovima za bolju zaštitu od gubitaka.
 Dostupan za naručivanje od 1. decembra 2010, novi PRIMERGY MX130 S1 model počeće da se isporučuje u EMEA&I regionu kome pripada i Srbija, tokom poslednjeg kalendarskog meseca u ovoj godini. Cene servera počinju već od 349 evra (bez PDV-a), a operativni troškovi su takođe mali zahvaljujući dizajnu i jedinici za napajanje sa 85 posto energetske efikasnosti.

Preuzeto sa: http://www.pcpress.info/virtuelni-pressoffice/fujitsu-mikro-server-za-veoma-male-firme/

Sajt Infostud proglasio Najbolje poslodavce u 2010. godini

Rezultati drugog po redu Infostudovog istraživanja o zadovoljstvu zaposlenih pokazali su da je Apatinska Pivara Apatin d.o.o. „Najbolji poslodavac 2010. godine“ u kategoriji velikih preduzeća koja su učestvovala. Zanimljivo je da je osim titule sveuukupno najboljeg poslodavca u Srbiji po mišljenju zaposlenih, ova kompanija proglašena i poslodavcem sa najboljim razvojnim mogućnostima, najboljim međuljudskim odnosima i najboljim radnim uslovima. Drugo mesto među velikim preduzećima osvojio je Gerontološki centar Subotica, postajući tako prva državna institucija koja je osvojila ovu prestižnu nagradu. Interesantno, ove godine zbog preklapanja rezultata zadovoljstva zaposlenih, treće mesto za Najboljeg poslodavca 2010. u kategoriji velikih preduzeća podelile su kompanije Societe Generale Banka Srbija i Vip Mobile d.o.o..
S druge strane, Najbolji poslodavac u kategoriji malih i srednjih preduzeća je firma HintTech koja je po prvi put učestvovala u ovom istraživanju. Pored titule najboljeg poslodavca u kategoriji malih i srednjih preduzeća, zaposleni u ovom preduzeću smatraju da je njihov poslodavac onaj sa Najboljim radnim uslovima. Drugo mesto u kategoriji Najbolji poslodavac i titulu poslodavaca sa Najboljim razvojnim mogućnostima među malim i srednjim preduzećima, po drugi put za redom, osvojio je Microsoft Software d.o.o. Da i dalje vodi brigu o svojim zaposlenima, potvrdilo je i preduzeće Hahn + Kolb d.o.o. koje je takođe po drugi put osvojilo treće mesto među malim i srednjim preduzećima, kao i nagradu za Najbolje međuljudske odnose.
Specijalno priznanje posebnom delu projekta “Najbolji poslodavac za osobe sa invaliditetom” dobila je kompanija Metro Cash & Carry d.o.o.
Svečana dodela nagrada najboljim poslodavcima održala se 24. novembra 2010. godine u Beogradu.
Na Infostudov konkurs za titulu “Najboljeg poslodavca 2010” prijavilo se 35 velikih kompanija i malih i srednjih preduzeća koje su u istraživanje uključili preko 5100 zaposlenih omogućivši im da procene zadovoljstvo sledećim aspektima posla koji rade: korporativna komunikacija, radni uslovi, organizacija rada, razvojne mogućnosti, međuljudski odnosi, lojalnost zaposlenih, zadovoljstvo radnim mestom.
Ovaj Infostudov projekat osmišljen je i pokrenut sa namerom da se prepoznaju poslodavci koji imaju najbolje ukupne uslove za rad po mišljenju njihovih zaposlenih, kao i nagrade kompanije koje najviše vode računa o zadovoljstvu svojih zaposlenih. Na taj način javno se promovišu dobri primeri iz poslovne prakse u Srbiji a sami poslodavci se upoznavaju sa stepenom zadovoljstva svojih zaposlenih, nakon čega mogu raditi na eventualnim unapređenjima njihovog položaja.

Šta kažu rezultati istraživanja?

Rezultati pokazuju da su u kriznoj godini još viši zbirni rezultati nego pre krize što samo govori da su ovogodišnje kompanije učesnice brinuli o zadovoljstvu zaposlenih u protekloj godini bez obzira na sve teškoće koje su imale u poslovanju.
Kada je ocenjivana Korporativna komunikacija, oko 5100 anketiranih zaposlenih relativno niže je ocenilo činjenicu da su nešto slabije upoznati sa radom drugih sektora, koliko se pitaju za mišljenje, koliko imaju uticaja na odluke koje se donose, koliko su upoznati sa poslovnim i finansijskim rezultatima preduzeća i koliko su upoznati sa problemima sa kojima se preduzeće suočava. Jedno od rešenja svakako može biti postizanje većeg stepena transparentnosti unutar kompanija.
Kod ocenjivanja organizacije posla i mogućnosti napredovanja na nivou svih preduzeća rezultati pokazuju da većina zaposlenih ocenjuje da je posao dobro organizovan i isplaniran, da uspevaju da urade posao do kraja radnog vremena i da mogu profesionalno da se usavršavaju. Ipak, zaposleni su manje zadovoljni u kojoj meri im poslodavci omogućavaju članstvo u strukovnim udruženjima, što nisu upoznati sa mogućnostima za prelazak sa jednog radnog mesta na drugo i što nisu uključeni u rešavanje bitnih problema.
Kod procenjivanja Međuljudskih odnosa i i lojalnost na nivou svih preduzeća većina zaposlenih oseća da su svi u službi istog cilja , imaju osećaj zajedništva i međuzavisnosti i lojalni su svom preduzeću. Ipak, zaposleni su manje uvereni da se prema svima postupa na isti način, primenjujući i poštujući iste standarde i da se u dovoljnoj meri organizuju aktivnosti koje unapređuju timski rad.
Kada su govorili o zadovoljstvu radnim mestom zaposleni svih preduzeća je zadovoljno kako im je radno mesto opremljeno i koliko se njihova znanja i sposbnosti koriste na toj poziciji. Zaposleni su manje zadovoljni kako su radna mesta vrednovana koliko im je omogućeno napredovanje sa svog radnog mesta
Ko su bile kompanije učesnice?
U ovom jedinstvenom istraživanju analizirani su stavovi zaposlenih iz čitave Srbije a koji dolaze iz prijavljenih kompanija: AmRest d.o.o., Apatinska pivara Apatin d.o.o., Asseco SEE, AstraZeneca UK Limited, City Records, CMC-Closer Marketing Club, Coca-Cola HBC, Delta Automoto d.o.o., Delta Generali Osiguranje a.d.o., DHL International Beograd d.o.o. (DHL Express), Eminent d.o.o., Erste Bank a.d., Gerontološki Centar Subotica, Gowi d.o.o., GP Auto Shop d.o.o., Grand Casino d.o.o., Hahn+Kolb d.o.o., HintTech, Marfin Bank a.d., Metro Cash & Carry d.o.o., Microsoft software d.o.o., Navigator d.o.o., NS Plakat d.o.o., Office Shoes d.o.o., Opportunity bank a.d., PiN Computers, PSTech d.o.o., Razvojna banka Vojvodine a.d., S-Leasing d.o.o., Societe Generale Banka, Sport Vision d.o.o., Swiss Production TRS, Tojo d.o.o., Transportšped a.d., Vip mobile d.o.o.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/sajt-infostud-proglasio-najbolje-poslodavce-u-2010-godini/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

среда, 24. новембар 2010.

Globalna statistika – mobilni telefoni i SMS poruke

Nedavno je, u čast Svetskog dana statistike, Internacionalna Telekomunikaciona Unija je iznela niz vrlo interesantnih informacija.
  • Do kraja ove godine, na tržištu će biti 5.3 milijarde mobilnih uređaja, od kojih 940 miliona koristi 3G
  • Oko 90% svetske populacije je pokriveno signalom mobilne telefonije, a u rurarnim oblastima oko 80%
  • 2007. godine, svega 97 zemalja je nudilo 3G usluge, ove godine ih je 143
  • Rast u zemljama u razvoju usporava, tako da sada na 100 ljudi dolazi 116 telefona. Od 2009. do 2010, tržište je naraslo za samo 1.6%
  • Afrika i dalje jako zaostaje, tako da na 100 ljudi dolazi 41 mobilni telefon
  • 2007. godine, poslato je 1.8 biliona tekstualnih poruka, dok je danas ta brojka narasla na 6.1 bilion, ili oko 200.000 poruka svake sekunde
  • Ako pretpostavimo da jedna tekstualna poruka košta 7 američkih centi, operateri širom sveta zarađuju 14.000 dolara svake sekunde, odnosno 812.000 dolara svakog minuta
  • Gotovo trećina SMS poruka se razmeni u samo dve zemlje – SAD-u i Filipinima
  • Ove godine, broj internet korisnika će preći dve milijarde, a najveće tržište je Kina, sa 420.000.000 ljudi
Izvor: http://www.personalmag.rs/mobile/globalna-statistika-mobilni-telefoni-i-sms-poruke/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Ukidanje poreza na mobilnu telefoniju od 1. januara

Ministar za telekomunikacije i informaciono društvo u Vladi Republike Srbije Jasna Matić najavila je danas da će porez na mobilnu telefoniju, koji je uveden kao privremena antikrizna mera, biti ukinut od 1. januara naredne godine.
Matić je nakon otvaranja telekomunikacionog foruma “Telfor 2010” objasnila da će to smanjiti cenu usluga mobilne telefonije za deset odsto, koliko je i iznosio porez, i ponovila da u budžetu za narednu godinu nisu planirani prihodi od dodatnog oporezivanja mobilne telefonije.
Ukidanje tog poreza predstavljaće boljitak za operatere, sektor telekomunikacija i građane, ocenila je ona i objasnila da će građani plaćati jeftinije usluge, a operateri moći više da investiraju, uvedu nove usluge i na taj način povećaju kvalitet mobilne telefonije.


novosti Ukidanje poreza na mobilnu telefoniju od 1. januara 

Prema njenim rečima, Srbija će u naredne dve godine od EU dobiti više od 20 miliona evra bespovratnih sredstava namenjenih za digitalizaciju televizije i razvoj informacionog društva, odnosno razvoj usluga elektronske uprave.
Kako Srbija bude napredovala u procesu pristupanja Uniji, tako će joj biti dostupna i druga sredstva, ali to podrazumeva i da se domaće strategije i akcioni planovi usklade sa prioritetima koje je Evropa sebi postavila, napomenula je Matić.
Globalno stanje u informaciono-komunikacionim tehnologijama jeste loše zbog jaza koji postoji između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, saopštila je ona, ali i istakla da je to sektor koji može da napravi ogroman pomak u borbi protiv siromaštva.
Osnovni problem, kako je navela, jeste u konkurentnosti privrede i dostupnosti infrastrukture za elektronske komunikacije, koji su uzajamno povezani jer viši stepen konkurentnosti garantuje i veće investicije.
Srbija mora da pokuša da nadoknadi zaostatak koji je u ovom sektoru nastao tokom devedesetih godina prošlog veka, kao i da unapredi konkurentnost kako bi povećala izvoz i ostvarila ekonomsku stabilnost, poručila je Matić.
Takođe, ona je ponovila da povećanje konkurentnosti osposobljava domaća preduzeća za borbu sa konkurencijom na globalnoj sceni, i ukazala na to da je izgradnja infrastrukture u domenu elektronskih komunikacija ključna pretpostavka u tom procesu.

Izvor: http://www.personalmag.rs/mobile/ukidanje-poreza-na-mobilnu-telefoniju-od-1-januara/

Strategija razvoja intelektualne svojine

Buduća Strategija razvoja intelektualne svojine, o kojoj je bilo reči na “okruglom stolu” u PKS, mora omogućiti zaštitu I poštovanje intelektualne svojine, ali i njen razvoj i prenos u privredni sektor, naročito kada je reč o inovacijama
Na “Okruglom stolu” o Nacrtu Strategije razvoja intelektualne svojine, koji je organizovala Privredna komora Srbije i Zavod za intelektualnu svojinu, rečeno je da svi ciljevi koji se budu našli u Strategiji treba da budu održivi i ostvarljivi. Inače, Strategija o razvoju intelektualne svojne samo je jedan od nekoliko programskih dokumenata koji sadrže parcijalne vizije inovativne budućnosti Srbije.
Pozdravljajući prisutne Mihajlo Vesović, potpredsednik Privredne komore Srbije, naglasio je da će Srbija sledeće godine pristupiti Svetskoj trgovinskoj organizaciji, a prema pravilima STO intelektualna svojina je nešto što se maksimalno poštuje, a oni koji zloupotrebljavaju pravila trpe velike kazne. Tokom ove javne rasprave o Nacrtu strategije razvoja intelektualne svojine, Vesović je rekao da treba računati i na to da će Srbija tokom 2011. godine postati kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, čime će se neki procesi ubrzati.
-Predigra za EU je CEFTA i tu se ova pravila moraju poštovati na mnogo ozbiljniji način, a mnogo značajnija pažnja posveti oblasti intelektualne svojine – ističe Vesović. – Privreda je ta koja treba prva da poštuje prava intelektualne svojine i svega onoga što je sadržano u Strategiji razvoja intelektualne svojine.
Profesor Pravnog fakulteta Slobodan Marković, koji je napravio prvi tekst nacrta Strategije, rekao je da ona nije inovaciona, nego se zasniva na Strategiji održivog razvoja, kao jedan njen segment.
Ukazao je da Strategija predstavlja spisak dugoročnih, ali realnih ciljeva kada je reč o razvoju intelektualne svojine, a da sadrže i opis mera koje treba preduzeti da bismo se približili ciljevima.
Direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu Branka Totić istakla je da je i Svetska organizacija za intelektualnu svojinu podržala strateški pristup planiranju poslova, napominjući da takvu Strategiju nemaju ni sve zemlje EU.
Sekretar odbora za Tehnolosske inovacije PKS Danica Mićanović navela je da je Komora svesna značaja intelektualne svojine, ekonomije inovativnog društva i ekonomije zasnovane na znanju. Podsetila je da PKS ima potpisan Memorandum o saradnji sa Zavodom za intelektualnu svojinu Srbije i da dve institucije zajedno pokušavaju da pruže kvalitetne informacije, jer kapital znanja koji Srbija poseduje treba da se vrednuje.
Materija intelektualne svojine je u Strategiji podeljena u četiri celine – pravno institucionalni osnov zaštite, suzbijanje i sankcionisanje povreda prava intelektualne svojine, privredna primena i podizanje javne svesti o značaju intelektualne svojine.

Izvor: http://www.personalmag.rs/software/strategija-razvoja-intelektualne-svojine/

PDFCreator 1.1.0

DFCreator je besplatni alat za kreiranje PDF fajlova iz bilo koje Windows aplikacije. Među ključnim karakteristikama PDFCreator-a jesu mogućnost kreiranja PDF fajlova iz bilo kog programa koji ima mogućnost štampe, enkriptovanje PDF i zaštita od njegovog otvaranja i štampanja, mogućnost slanja generisanih fajlova preko e-pošte, mogućnost spajanja višestrukih fajlova u jedan PDF, jednostavno instaliranje i ono što je najvažnije, dostupan je bez ikakve nadoknade. Nova verzija donosi manja unapređenja među kojima je i mogućnost korišćena Ghostscript 9.0, sada je podržana i AES 128 bitna enkripcija, unapređeno je i podešavanje a obezbeđene su i zakrpe za neke minorne slabe tačke.

filehippo.com

понедељак, 22. новембар 2010.

U projekat suzbijanja piraterije 2,8 miliona evra

Ministarstvo trgovine i usluga Srbije planira pokretanje projekta suzbijanja piraterije 2011. godine. U projekat će biti investirano oko 2,8 miliona evra, najavio je ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević. Sadašnji visok nivo piraterije od čak 75 odsto moraće da bude smanjen ako Srbija želi u EU.


antipiracy U projekat suzbijanja piraterije 2,8 miliona evra

“Smanjenje nivoa piraterije stvorilo bi bolji i privredno bezbedniji ambijent za potencijalne investitore u Srbiju”, ocenio je Milosavljević. “Visok nivo piraterije od čak 74 odsto jedan je od najvećih problema srpske privrede, i on će, ako Srbija želi ulazak u Evropsku uniju, morati da bude spušten do 50 odsto”, ocenila je ambasadorka SAD u Srbiji Mary Warlick.
U prvih devet meseci ove godine u Srbiji je podneto 37 zahteva za zaštitu prava intelektualne svojine, sprovedene su 1.284 kontrole i zaplenjeno 47.000 komada piratskih kopija robe kao što su odeća, obuća, alkoholna pića i nosači zvukova. (Seebiz)


http://www.personalmag.rs/software/antipiraterija/u-projekat-suzbijanja-piraterije-28-miliona-evra/

субота, 20. новембар 2010.

Evropske banke najavljuju nove prevare s bankomatima

Banke u Evropi predviđaju nove napade na bankomate, iako su mnoge na mašine postavile uređaje koji bi trebalo da obeshrabre kriminalce. Ali čini se da su neki delovi tih uređaja uspešno uklonjeni i modifikovani za postavljanje čitača.
Kriminalci koriste čitače da snime sve detalje o broju računa i njegovom vlasniku, kao i utisnuti verifikacioni kod na magnetnoj traci. Ti podaci se kasnije prenose na prazne kreditne kartice, sa sve utisnutim verifikacionim kodom. PIN vlasnika kartice se snimi mikrokamerom dok ga on, ne sluteći ništa, kuca na bankomatu. Banke u pet zemalja izvestile su kako su primetile novu vrstu čitača napravljenu od modifikovanog MP3 plejera.
Evropski bezbednosni tim za bankomate (European ATM Security Team) nije preneo koje su banke primetile nove prevare niti u kojim se zemljama to odigralo. Sve što su rekli jeste da se napad na bankomate dogodio u zemlji koja ima veliki broj pomenutih automata za podizanje novca, što znači više od četrdeset hiljada. U takve zemlje spadaju Francuska, Nemačka, Španija, Velika Britanija i Rusija.
Evropske banke su ove godine doživele rekordan broj napada pomoću čitača, ali začudo su gubici smanjeni. U prvoj polovini ove godine je pomoću čitača opljačkano 143,5 miliona evra, što je sedam odsto manje od 154,1 miliona evra u drugoj polovini prošle godine.

Izvor: ComputerWorld

Smart telefoni ugrožavaju GPS navigacije

aista bi se moglo reći da su smart telefoni sa omogućenom GPS karakteristikom preuzeli značajan udeo na tržištu od samostalnih GPS navigacionih rešenja. Upravo ova izjava otkriva da budućnost proizvođača samostalnih GPS uređaja nije svetla. Prema studiji koju je izvela švedska istraživačka kompanija (Berg Insight) samostalni GPS navigacioni uređaji se smatraju zastarelima jer su njihove funkcije sada deo smart telefona ili jednostavno su ugrađene u kontrolnu tablu automobila. Nokia i Google tehnologije geografske navigacije obezbeđene su besplatno u okviru uređaja što tera proizvođače sistema da ponude funkcionalnosti koje nisu pokrivene smart telefonima.

navigadget.com

Google pokreće Boutiques.com pretragu

Google je predstavio proizvod koji je ukrašen mnoštvom modnih marki ali ne i logom same kompanije. U pitanju je Boutiques.com, modni sajt za pretragu, za različite proizvode koji imaju veze sa modom. Kako Google tvrdi ovaj sajt će sadržati kratke tekstualne opise proizvoda i osnovna poređenja. Ovaj sajt je generalno nastao kao proizvod iskorišćavanja tehnologije koju je Google kupio kada je kupio Like.com, vizuelni engine za pretragu. Na novom sajtu se gotovo uopšte ne primećuje da Google stoji iza njega obzirom da postoji vrlo malo detalja koji bi ukazali na to da iza ovog sajta stoji najpoznatiji engine za pretragu na svetu.

cnet.com

четвртак, 18. новембар 2010.

Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

Građevinski portal Gradnja.rs donosi zanimljivu storiju o enterijeru Google kancelarije u Milanu. Inovativnoj kompaniji kao što je Google potrebne su kancelarije koje pružaju atmosferu koja će podsticati kreativnost ali i podsticati zajedništvo.  Upravo ovim zahtevima udovoljio je projektni biro Albera Monti za njihov novi poslovni prostor u Milanu.
Zaposleni u kompaniji Google provode puno vremena u kancelarijama pa im je stoga bilo potrebno obezbediti veoma udobna radna mesta kao i razne pogodnosti o kojima svi maštaju. Pored lepog pogleda i prirodnog osvetljenja veoma je bitno i da je lokacija blizu centra grada kao i u sklopu objekta budu restorani, prostorije za rekreaciju i igru, teretane, masaže, tuševi i slično. Ove pogodnosti ne samo da čine zaposlene srećnima pa samim tim i kreativnijim i produktivnijim nego i privlače najbolje ljude u kompaniju.


google kancelarije1 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu? 
google-kancelarije
 

1289309065 img9 661x1000 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

Zadatak kuće Albera Monti je stoga bio da se projekat enterijera što bolje i što efekasnije prilagodi Googleovoj filozofiji rada ali i da unese svežinu Milanske mode i stila u njihov poslovni prostor.


1289309005 img4 528x295 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

1289309040 img7 528x376 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

Googleove kancelarije u Milanu urađene su tako da maksimalno prilagođene čoveku i uslovima rada. U izradi su korišćene veoma kvalitetni materijali ali je luksuz izbegnut.



1289309075 img10 469x500 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

1289309016 img5 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

1289309085 img11 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?



1289309027 img6 Kako izgleda Google kancelarija u Milanu?

Cisco: Da li je kancelarija zaista neophodna?

Cisco-va globalna studija pokazuje da čak 60% zaposlenih veruje da prisustvo u kancelariji više nije presudno za produktivnost u radu. Potreba da se radi sa bilo kog mesta u bilo koje vreme jača od želje za većom platom; dva od tri ispitana radnika očekuju da IT u njihovoj kompaniji odobri pristupanje korporativnim informacijama preko bilo kog uređaja – privatnog ili službenog.
Kao aktuelni rezultat međunarodnog istraživanja po pitanju radnog mesta, Cisco je objavio da tri od pet radnika iz celog sveta veruje da više nije potrebno da budu u kancelariji kako bi bili produktivni u radu. Tačnije, njihova želja da budu mobilniji i fleksibilniji u pristupu korporativnim informacijama je toliko jaka, da je taj isti procenat radnika izjavio da bi pre izabrao posao koji je manje plaćen, ali koji favorizuje pristup informacijama i izvan kancelarije, od posla koji koji je bolje plaćen, ali lišen ovakve fleksibilnosti. Ova i brojna druga istraživanja omogućavaju uvid u stvarnu sliku kada su u pitanju očekivanja  svetskom nivou, šro utiče na način kako se pristupa informacijama i kako se poslovna komunikacija menja.
Ovu studiju, pod nazivom Cisco Connected World Report predstavili su Cisco top menadžeri tokom Internet TV prenosa uživo.Ukoliko želite da pogledate snimak prenosa, kliknite ovde: http://www.ustream.tv/recorded/10721740

Glavni zaključci

Zaposleni jako priželjkuju mobilnost i fleksibilnost u radu
  • Ova studija, koja je obuhvatila 2.600 zaposlenih IT profesionalaca u 13 zemalja, otkrila je da svaki treći od pet ispitanika (60%), veruje da je nepotrebno da se boravi u kancelariji u cilju produktivnosti na poslu. Ovo se naročito odnosi na ispitanike iz zemalja Azije i Južne Amerike. Svaki deveti radnik, od deset u Indiji (93%), je izajavio kako ne treba da budu u kancelarijama da bi bili produktivni. Ovo zapažanje u velikom broju, dele i ispitanici iz Kine (81%) i Brazila (76%).
  • Svaki drugi, od tri ispitana radnika (66%) očekuje da im IT omogući upotrebu bilo kog aparata – privatnog ili službenog – kako bi mogli da pristupe korporacijskoj mreži, aplikacijama i informacijama bilo gde i bilo kada, i očekuju da se ti tipovi uređaja stalno menjaju. U budućnosti, zaposleni očekuju da se izbor pri pristupu mreži proširi na netradicionalne uređaje za rad, kao što su televizija ili navigacioni ekrani u automobilima.
  • Za radnike, koji mogu da pristupe korporacijskoj mreži i informacijama van kancelarija, skoro pola ispitanika (45%), su priznali da rade dva do tri sata više dnevno, a četvrtina ispitanika čak četiri sata ili više. Pa ipak, višak radnih sati se ne odnose na neprestan rad, na zahtev radnika. Oni jednostavno žele da se uvede fleksibilnost, kako bi mogli da usklade odnos posao-privatni život.
  • Zaposleni takođe žele da se uvede i fleksibilnost kada je reč o tome da se radi sa bilo kog mesta, koje bi naložili njihova lojalnost kompaniji (13%), izbor posla (12%) i moral (9%). Na primer, dva od tri ispitanika širom sveta (66%) su izjavili kako bi pristali da rade manje plaćen posao sa više fleksibilnosti kada je u pitanju upotreba aparata, pristup društvenim mrežama i mobilnost, nego što bi radili bolje plaćen posao bez ovakvih pogodnosti. Ovaj procenat je veći u nekim zemljama, kao što je Španija (78%), uprkos ekonomskooj krizi u poslednjih par godina.
Mogu li kompanije izaći u susret potrebama zaposlenih?
  • Skoro polovina od IT ispitanika (45%) su izjavili da nisu pripremljeni da podrže pomeranje granica i molbilnost radnog mesta. Nije iznenađujući podatak, da je sigurnost na prvom mestu.
  • Iako su mnogi od IT ispitanika smatrali da su sigurnost (57%), budžet (34%) i stručnost osoblja (17%), najveće barijere u omogućavanju šire rasprostranjenosti radnog prostora, radnici često smatraju da su upravo IT i korporativne polise glavne prepreke. Ovo zapažanje među zaposlenima je naročito prisutno u Indiji, gde više od polovine (57%) smatra da da su upravo IT prepreka u fleksibilnijem načinu rada.
Ponašanje zaposlenih koje ukazuje na obrazovanje i politika korporacije su podjednako važni kao i tehnologija
  • Jedan od pet (19%) radnika su izjavili da su primetili da im nepoznate osobe gledaju u ekran kompjutera, kada se nalaze u javnosti, dok je dodatnih 19% priznalo da im nikada i ne pomisle da provere svoje okruženje u tim situacijama.
  • Skoro svaki peti (17%) radnik je priznao da ostavlja aparate u javnosti bez nadzora.
  • Skoro svaki treći, od pet zaposlenih (58%), generalno je priznao da su dozvolili nezaposlenima da koriste njihove službene aparate, bez nadzora.
  • Kako se radno mesto bude premeštalo, raste eventualni rizik od gubitka podataka. Jedan od četiri IT ispitanika (26%) su izjavili da jedna četvrtina opreme, izdata zaposlenima u proteklih 12 meseci, se vodi kao ukradena ili izgubljena.
  • Kako radno mesto postaje sve mobilnije, sigurnost i zabrinutost mendžmentarizika nezaobilazno raste.Rezultati ukazuju na realnu potrebu za boljim korporativnim polisama, edukacijom krajnjih korisnika, i jačim, poverljivijim odnosima između zaposlenih i IT sektora. Koliko dobro IT brokeri sa ovakvim odnosima utiču na razvitak kompanije, produktivnost i kompetitivne prednosti, toliko dobro utiču i na sopstveni menadžment rizika.
O studiji
  • Studiju je za Cisco sprovela InsightExpress, nezavisna agencija za ispitivanje tržišta, sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.
  • Cisco je započeo istraživanje kako bi održao komunikaciju i razumevanje unutar kompanije, a usled svakodnevnih izazova sa kojima se kompanije sve češće suočavaju u težnji da se bave potrebama poslovanja i svojih radnika, između povećanih mogućnosti mobilnosti, sigurnosnih rizika i tehnologija koje mogu da prenesu sveprisutnije aplikacije i informacije – od virtuelnih data centara i cloud computing-a, sve do tradicionalnih žičnih i bežičnih mreža.
  • Globalna studija se fokusira na dva istraživanja – prvo je upućeno na sve zaposlene, drugo na IT profesionalce. Svako istraživanje je obuhvatilo 100 ispitanika iz svake od 13 zemalja, što je na kraju dalo rezultat od 2,600 ispitanika.
  • Trinaest zemalja uključujući i SAD, Meksiko, Brazil, Veliku Britaniju, Francusku, Španiju, Nemačku, Italiju, Rusiju, Indiju, Kinu, Japan i Australiju.
Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/internet/cisco-da-li-je-kancelarija-zaista-neophodna/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

HP Cloud computing pomaže preduzećima i državnoj upravi

Državni organi i preduzeća imaju sve veća očekivanja od tehnologije, zbog čega njihova IT odeljenja imaju zadatak da pružanjem adekvatnih usluga zadovolje promenljive zahteve, i to na vreme i u okviru budžeta. Jedan od modela pokretanja usluga kojem se organizacije sve više okreću je cloud computing, rešenje koje postavlja nove standarde agilnosti, brzine i mogućnosti za saradnju.


image solutiuon cloud 01 info tcm245 787839 HP Cloud computing pomaže preduzećima i državnoj upravi 

Da bi izvukle maksimum iz cloud computing rešenja, organizacije koje koriste Instant-On Enterprise okruženje moraju razumeti u kojim oblastima i na koji način njihove tehnološke usluge mogu ostvariti prednost od cloud sistema.
Moraju da uporede cloud i tradicionalni način pokretanja usluga, i da odaberu najbolji način pokretanja kako bi postigli neophodan rezultat, uz prihvatljive troškove i u odgovarajućem roku.
Odgovor na pitanje da li iskoristiti cloud arhitekturu drugačiji je za svaku organizaciju, a svi moraju pažljivo razmotriti faktore kao što su bezbednost, otvorenost infrastrukture, automatizacija, otpornost i lako pokretanje.
HP-ova cloud computing rešenja omogućavaju organizacijama da naprave privatni ili javni računarski oblak. Ova rešenja imaju i zajednički nivo za automatizaciju i upravljanje, tako da se usluge mogu kontrolisati bez obzira gde se nalaze.

Kreiranje hibridnog okruženja omogućava izbor

HP omogućava preduzećima i državnim organima da kreiraju hibridna okruženja koja im potom pružaju izbor načina pokretanja usluga, bez dodatne kompleksnosti. HP omogućava korisnicima da:
  • primenom novih cloud computing usluga brzo i lako dodaju resurse kako se menjaju zahtevi. To snižava kapitalne troškove i omogućava organizacijama da se bolje pripreme za rast.
  • kreiraju privatno ili javno cloud okruženje. Organizacije mogu brzo, na zahtev, pokrenuti okruženje za pružanje usluga koje obuhvata i lak pristup resursima za samopomoć, te rad u bezbednom okruženju. To omogućava pokretanje raznovrsnih cloud computing usluga.
  • transformišu zastarela tehnološka okruženja tako da iskoriste mogućnosti cloud computing okruženja. Cilj je da se tehnološko okruženje postavi u poziciju iz koje se može ostvariti sloboda izbora.
  • upravljaju kompletnom ponudom usluga i da na taj način kontrolišu fleksibilan, hibridni način pokretanja. Integrisani procesi i tehnologije pružaju mogućnost kontrole i fleksibilnost potrebnu svakoj usluzi pojedinačno. Rezultat je organizacija koja dinamički raspoređuje tehnološke resurse u realnom vremenu radi zadovoljavanja promenljivih zahteva tržišta.
HP omogućava organizacijama da u potpunosti iskoriste prednost cloud computing rešenja tako što će odabrati pravu platformu za poslovne usluge, od sopstvenog računskog centra, preko tradicionalnog izmeštenog rešenja, do ponuđača cloud computing okruženja.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/e-uprava/hp-cloud-computing-pomaze-preduzecima-i-drzavnoj-upravi/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Stručni skup “e-Uprava za privredu i građane”

Nastojeći da svoje članice upozna sa aplikacijom koja omogućava kvalifikovano elektronsko potpisivanje i proveru potpisa, Privredna komora Beograda, u saradnji sa Ministarstvom za telekomunikacije i informaciono društvo i kompanijom ComTrade, organizuje skup na temu e-Uprava za privredu i građane.
Na skupu će biti predstavljen novi standard PAdES (PDF Advanced Electronic Signatures), kojim se propisuje primena kvalifikovanih elektronskih potpisa u PDF formatu. Krajem prošle godine Ministarstvo za telekomunikacije i informaciono društvo, uključilo je primenu ovog standarda u propise o elektronskom potpisu. Ova aplikacija je posebno pogodna za primenu u velikim privrednim sistemima i organizacijama.
Posebno će biti reči o značaju ove aplikacije za funkcionisanje elektronskih sednica Vlade Srbije.
Skup će se održati u četvrtak, 18. novembra 2010. godine u 13:00 časova, u sali na VI spratu Privredne komore Beograda, Kneza Miloša 12.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/it-events/strucni-skup-e-uprava-za-privredu-i-gradane/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

субота, 13. новембар 2010.

“Penzionisanje” Microsoft ispita

Za sve one koji su u procesu sertifikacije, Microsoft je objavio listu ispita koji su penzionisani 31. oktobra 2010. godine, kao i onih koji će biti penzionisani 31. marta 2011. godine. Pogledajte listu penzionisanih ispita:

Microsoft Certification Penzionisanje Microsoft ispitaMCTS Sertifikacije

MCTS: Business Desktop Deployment Exam 70-6241
MCTS: Windows Mobile 5.0, Implementing and Managing Exam 70-5002
MCTS: Windows Server 2003 Hosted Environments, Configuration and Management Exam 70-5011
MCTS: Microsoft Office Live Communications Server 2005, Implementing, Managing, and Troubleshooting Exam 70-2621
MCTS: Windows SharePoint Services 3.0 – Configuration Exam 70-6312
MCTS: Microsoft Forefront Client and Server – Configuration Exam 70-5572
MCTS: Microsoft Team Foundation Server: Configuration and Development Exam 70-5102
1Ispit koji se penzioniše 31. oktobra 2010.
2Ispit koji se penzioniše 31. marta 2011.

Microsoft Certified Applications Developer (MCAD)

Developing E-Business Solutions Using Microsoft BizTalk Server 2004 Exam 74-1351
1Ispit koji se penzioniše 31. oktobra 2010.

Microsoft Certified Desktop Support Technician (MCDST)

Supporting Users and Troubleshooting a Windows XP Operating System Exam 70-2711
Supporting Users and Troubleshooting Desktop Applications on a Windows XP Operating System Exam 70-2721
1Ispit koji se penzioniše 31. marta 2011.

Microsoft Certified Systems Administrator (MCSA)

TS: Microsoft Office Live Communications Server 2005 – Implementing, Managing, and Troubleshooting Exam 70-2621
Implementing and Managing Microsoft Exchange Server 2003 Note This exam can count toward both the MCSA elective requirement and an MCSA: Messaging Specialization requirement. Exam 70-2842
Implementing Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2004 Note This exam can count toward both the MCSA elective requirement and an MCSA: Security Specialization requirement. Exam 70-3501
TS: Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2006, Configuring Exam 70-3512
TS: Microsoft Windows Mobile Designing, Implementing, and Managing Exam 70-5002
TS: Microsoft Forefront Client and Server, Configuration Exam 70-5572
TS: Deploying and Maintaining Windows Vista Client and 2007 Microsoft Office System Desktops Exam 70-6241
TS: Windows SharePoint Services 3.0, Configuring Exam 70-6312
1Ispit koji se penzioniše 31. oktobra 2010.
2Ispit koji se penzioniše 31. marta 2011.

Microsoft Certified Solution Developer (MCSD)

Developing E-Business Solutions Using Microsoft BizTalk Server 2004 Exam 74-1351
1Ispit koji se penzioniše 31. oktobra 2010.

Microsoft Certified Systems Engineer (MCSE)

Designing a Microsoft Exchange Server 2003 Organization Note You can apply this exam toward either the elective requirement or the design requirement—not both. Exam 70-2852
Designing, Managing, and Maintaining Microsoft Systems Management Server 2003 Note This exam can count toward both the MCSA and the MCSE elective exam requirements. Exam 70-0891
TS: Microsoft Office Live Communications Server 2005 – Implementing, Managing, and Troubleshooting Exam 70-2621
Planning, Deploying, and Managing Enterprise Project Management Solutions Exam 70-2811
Implementing Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2004 Note This exam can count toward both the MCSA elective requirement and an MCSA: Security Specialization requirement. Exam 70-3501
TS: Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2006, Configuring Exam 70-3512
TS: Microsoft Windows Mobile Designing, Implementing, and Managing Exam 70-5002
TS: Deploying and Maintaining Windows Vista Client and 2007 Microsoft Office System Desktops Exam 70-6241
TS: Windows SharePoint Services 3.0, Configuring Exam 70-6312
Planning, Deploying, and Managing Microsoft Systems Management Server 2003 Exam 70-0891
TS: Microsoft Office Live Communications Server 2005 – Implementing, Managing, and Troubleshooting Exam 70-2621
Planning, Deploying, and Managing an Enterprise Project Management Solution Exam 70-2811
Implementing and Managing Microsoft Exchange Server 2003 Exam 70-2842
Designing a Microsoft Exchange Server 2003 Organization Exam 70-2852
Implementing Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2004 Exam 70-3501
TS: Microsoft Internet Security and Acceleration (ISA) Server 2006, Configuring Exam 70-3512
TS: Microsoft Windows Mobile Designing, Implementing, and Managing Exam 70-5002
TS: Microsoft Forefront Client and Server, Configuration Exam 70-5572
TS: Deploying and Maintaining Windows Vista Client and 2007 Microsoft Office System Desktops Exam 70-6241
TS: Windows SharePoint Services 3.0, Configuring Exam 70-6312
1Ispit koji se penzioniše 31. oktobra 2010.
2Ispit koji se penzioniše 31. marta 2011.
Za više informacija o “penzionisanim” Microsoft ispitima pogledajte na Microsoft zvaničnom web sajtu.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/edukacija/penzionisanje-microsoft-ispita-2/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

Zaštita softvera pravima intelektualne svojine

Juče  je u Beogradu počela dvodnevna konferencija na temu zaštite softvera pravima intelektualne svojine, u okviru regionalnog programa zaštite prava industrijske i intelektualne svojine, za region zapadnog Balkana. Konferenciju organizuje Zavod za intelektualnu svojinu, u saradnji sa Evropskim zavodom za patente.
Glavna tema skupa je patentna zaštita pronalazaka u čije nastajanje je uključen računar, računarska mreža ili drugo sredstvo programiranja. U pitanju su pronalasci čiji se bar jedan element realizuje delom ili u celosti pomoću računarskog programa. To konkretno mogu biti različiti info pultovi sa računarskim programima, zatim medicinski i telekomunikacioni, kao i drugi uređaji koji funkcionišu uz pomoć računarskih programa. U okviru programa skupa će biti razmatrano pitanje pravne zaštite Open Source metode. Podjednaka pažnja će biti posvećena sprovođenju prava intelektualne svojine u oblasti softvera kao i različitim metodama pravne zaštite kompjuterskih softvera.
Dvodnevni skup je namenjen proizvođačima softvera, organima za sprovođenje prava i zaštite u ovoj oblasti, pre svega, tržišnoj inspekciji i policiji, kao i zainteresovanoj poslovnoj i medijskoj javnosti.
Cilj konferencije je, pre svega, podizanje svesti o značaju zaštite softvera za opštu dobrobit društvene zajednice, samih proizvođača kao i krajnjih korisnika, a sve to u cilju unapređenja i razvoja privrede i podsticanja inovacionih aktivnosti u ovoj oblasti.
Programom konferencije je obuhvaćena i edukacija o sprovođenju prava intelektualne svojine. Posevan naglasak biće dat na specifične probleme i otvorena pitanja koja oblast sprovođenja prava nosi sa sobom, a sve u cilju pružanja podrške razvoju softverske industrije i borbi protiv piraterije u Srbiji.
Prema izveštaju Grupe 301 Odbora američke privredne komore za zaštitu prava intelektualne svojine naša zemlja više nije u fokusu “posmatranja”, što znači da se piraterija u poslednjih nekoliko godina znatno smanjila. Srbija je u zlatnoj sredini sa stopom od 70% i tendencijom smanjenja i približavanja stopama u zemljama Evropske Unije.“, izjavio je Mikailo Tijanić, šef Odseka za suzbijanje kriminala u oblasti intelektualne svojine MUP-a Srbije. Interesantan podatak je da svako smanjenje piraterije za 1% donosi oko 1.200 novih radnih mesta!
Predsedavajući ovog skupa, koji okuplja prestižne stručnjake iz oblasti zaštite softvera iz cele Evrope, dr David Jelerčić, direktor IPA regionalnog programa za zemlje zapadnog Balkana i Tursku ispred Evropskog zavoda za patente, ovim povodom je izjavio da je ovaj seminar je bio predložen od strane Zavoda za intelektualnu svojinu, na osnovu potreba koje postoje na srpskom tržištu u domenu zaštite softvera pravima intelektualne svojine.
Seminar je deo regionalnog projekta i kao takav se organizuje na osnovu specifičnih, ali i zajedničkih potreba svake od zemalja članica. Cilj ovog skupa je da se ukaže na različite načine zaštite softvera koji mogu biti primenjeni u odnosu na potrebe proizvođača softvera. Konferencijom otvaramo spektar različitih načina zaštite softvera, kroz patent, na osnovu autorskog prava ili kao poslovnu tajnu. U isto vreme otvoramo pitanje intelektualne svojine iz softvera otvorenog koda i internet stranice,” rekao je dr Jelerčić.
Jedan od značajnih učesnika skupa, prof.dr. Matias Lajstner, šef katedre za građansko pravo, pravo intelektualne svojine i pravo konkurencije sa Univerziteta u Bonu, kaže da je zbog veoma širokog obima sui generis prava za zaštitu značajnih investicija u baze podataka, ovo pravo od izuzetne važnosti u praksi. Mogu se zaštititi različite baze podataka, od patentnih, preko encikopedija, trgovinskih baza podataka pa sve do genetskih, geografskih i naučnih baza podataka.
Direktorka Zavoda za intelektualnu svojinu, Branka Totić, naglasila je da u softverskim uslugama leži značajan potencijal za razvoj našeg regiona i iznela zvanične podatke o trendu softverskih usluga u Srbiji, koji beleže rast od 15% na godišnjem nivou. Totićeva je dodala da je izvoz softvera iz Srbije u protekloj godini, prema zvaničnim podacima, dostigao 90 miliona američkih dolara, mada se smatra da je prihod od takozvanog uslužnog programiranja daleko veći, budući da se softveri često prenose elektronskim putem.
Konačni zaključci sa skupa će biti obajvljeni sutra u toku dana, nakon zatvaranja zvaničnog programa konferencije.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/software/zastita-softvera-pravima-intelektualne-svojine/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29

10. jubilarna Sinergija u “OBLAKU”

Deseta jubilarna konferencija Microsoft Sinergija biće održana od 15. do 19. novembra u Sava Centru u Beogradu pod sloganom “We are all in”. Ovo je najveća i najuticajnija konferencija posvećena informaciono komunikacionim tehnologijama i njihovoj poslovnoj primeni u regionu Jugoistočne Evrope. Tokom pet dana eminentni strani i domaći IT stručnjaci održaće preko 100 predavanja, edukativnih radionica, seminara i poslovnih skupova.
“Za deset godina svog postojanja Sinergija je trajala 29 dana, okupila 25.000 učesnika, 630 predavača i održano je 800 prezentacija . Na osnovu interesovanja koje ove godine vlada u Srbiji, ali i u inostranstvu za Sinergijom, očekujemo preko 3.000 učesnika. To bi ovogodišnju, jubilarnu desetu Microsoft Sinergiju učinilo najvećom do sada. Sinergija je postala regionalni brend koji se vezuje ne samo za Microsoft tehnologije, već za sve što je novo i aktuelno u čitavom IT svetu” izjavio je direktor Sinergije Borko Kovačević.
Kao globalni trend koji osvaja ICT, Cloud Computing će obeležiti ovogodišnju Sinergiju, a ujedno označiti i početak jedne nove ere koja će iz korena promeniti način na koji shvatamo informaciono komunikacione tehnologije .
“Microsoft paralelno razvija svoje proizvode i usluge i “u oblaku”, čineći ih dostupnim najrazličitijim vrstama korisnika. Sa petnaestogodišnjim iskustvom u pružanju kvalitetnih i pouzdanih Cloud computing usluga, Microsoft već uslužuje preduzeća, državne institucije i potrošača širom sveta, a u narednom periodu i u Srbiji” izjavila je Svjetlana Brekić, direktorka poslovanja kompanije Microsoft Srbija.
Na Sinergiji, Microsoft Srbija će predstaviti nove proizvode i usluge: Windows Phone 7, Office 2010 na srpskom jeziku, Windows Live Essentials 2011, Microsoft Lync Server 2010 i još mnogo toga.
Sinergija će biti svečano otvorena u ponedeljak 15. novembra u Narodnom pozorištu a prisutnim zvanicima obratiće se i Kevin Turner, direktor operacija u kompaniji Microsofta.

Preuzeto sa: http://www.personalmag.rs/it/it-events/10-jubilarna-sinergija-u-oblaku/?utm_source=feedburner&utm_medium=email&utm_campaign=Feed%3A+PersonalMagazin+%28Personal+magazin%29